Neto dobit banaka u 2020. se više no prepolovila, dok se u ovoj godini očekuje ubrzanje kreditiranja poduzeća i stanovništva, pa tako i uz rast potražnje za stambenim kreditima, rečeno je u četvrtak na digitalnom briefingu za medije Hrvatske udruge banaka (HUB), na kojem su predstavljeni i novi HUB Pregledi 1/2021.
U najnovijim HUB Pregledima, publikaciji koja između ostalog analizira poslovanje banaka u 2020. godini i odgovor na covid-19 krizu, ističe se da je ta kriza očekivano dovela do značajnog pogoršanja poslovnih rezultata banaka.
Ukupna neto dobit banaka u 2020. godini pala je za 53,3 posto u odnosu na 2019. godinu, na 2,7 milijardi kuna, ponajviše zbog pada operativnih prihoda i rasta ispravaka vrijednosti financijske imovine koja se u knjigama vodi po amortiziranom trošku.
Direktor HUB-a Zdenko Adrović napomenuo je da je rezultat prije rezerviranja u prošloj godini iznosio 7,3 milijarde kuna, dok je dobit prije oporezivanja, a nakon raznih ispravaka vrijednosti, iznosila 3,3 milijarde kuna.
“Dakle, ukupno oko četiri milijarde kuna odnosi se na razne ispravke vrijednosti. To dočarava situaciju u kojoj se nalazi jedan dio hrvatskog gospodarstva, pri čemu prvenstveno mislim na turizam i sve vezano uz taj sektor”, izjavio je Adrović na brifingu.
Nadalje, neto kamatni prihod banaka smanjen je za 5,7 posto, neto prihodi od naknada i provizija za 10,5 posto, dok su ukupni neto prihodi iz poslovanja smanjili za 9,9 posto u odnosu u na 2019. godinu. “To znači da je prihod banaka pao nešto više nego hrvatski BDP u 2020. godini”, napomenuo je Adrović. Hrvatsko gospodarstvo, naime, lani je palo za 8,4 posto.
Stopa ukupnog kapitala hrvatskih banaka na kraju prošle godine iznosila je 24,9 posto, čime se one i dalje nalaze među najbolje kapitaliziranim bankama na svijetu, što omogućuje rast kredita, depozita i niske kamatne stope, istaknuo je.
Lani porasli depoziti i kreditni plasmani
Tako su depoziti kućanstava u 2020. na godišnjoj razini porasli za 6,1 posto, na 224,5 milijardi kuna, dok su u siječnju 2021. porasli za 7,1 posto na godišnjoj razini.
U najvećem dijelu taj brzi rast depozita sasvim sigurno leži i u odricanju od potrošnje ili nemogućnosti da se potroši dio dohotka, ocijenio je Adrović.
Ukupan godišnji rast kredita prema stanovništvu lani je iznosio 2,3 posto, pri čemu su stambeni krediti u prošloj godini rasli između sedam i osam posto.
Samo u zadnjem lanjskom kvartalu, a u odnosu na četvrti kvartal 2019. godine, stambeni krediti su porasli za 14 posto, dok su nenamjenski gotovinski pali za jedan posto, a prekoračenja po transakcijskim računima smanjena za oko pet posto.
Adrović smatra da će u idućem razdoblju doći do ubrzanja kreditiranja ne samo poduzeća nego i stanovništva, uslijed rasta potražnje za stambenim kreditima. Dio potražnje za stambenim kreditima dolazi i iz državnog programa subvencioniranja putem APN-a, dok pojačanu potražnju za tim kreditima generiraju i posljedice potresa, ocijenio je Adrović.
Kako je izjavio, u 2021. se očekuje poboljšanje kreditne potražnje i stanovništva i poduzeća te da će ona, uz postojeće kamatne stope, dovesti do većih prihoda i neto dobiti banaka u ovoj godini.
Direktor HUB-a je i naveo da je ukupna stopa rasta kredita poduzećima lani iznosila 5,3 posto, dok je u siječnju ubrzala rast na 5,7 posto.
S prosječnom kamatnom stopom od 2,9 posto na dugoročne stambene kredite, a u situaciji i gdje nema velikog pritiska na rast tih kamatnih stopa, Hrvatska stoji vrlo dobro, ocijenio je Adrović te napomenuo da su te kamatne stope bitno ispod razine u drugim, razvijenijim zemljama, koje su i duže u Europskoj uniji, poput Češke, Mađarske ili Latvije.
Oko 80 posto klijenata kojima je istekao moratorij nastavilo uredno izvršavati obaveze
Kada je riječ o pomoći dužnicima za vrijeme koronakrize, Adrović je istaknuo da je “lavovski” dio likvidnosti, koji je u normalnim vremenima trebao biti otplaćen bankama kroz redovne rate kredita, ovaj puta kroz moratorije poduzećima i stanovništvu ostao kao likvidnost.
Tako je primjerice na kraju kolovoza 2020. godine ukupan efekt moratorija i drugih mjera pomoći prema gospodarstvu i stanovništvu iznosio 9,3 posto BDP-a, pri čemu je najveći iznos otpadao na gospodarstvo, za koje je vrijednost moratorija dosezala oko 32 milijarde kuna, dok je to za stanovništvo tada iznosilo 7,2-7,3 milijarde kuna.
Adrović je izvijestio i da su banke detektirale da je 80 posto klijenata kojima je istekao moratorij nastavilo uspješno otplaćivati svoje obaveze, dok su tek kod 20-ak posto njih bile potrebne dodatne intervencije.
Prosječno razdoblje trajanja moratorija kod stanovništva iznosilo je šest mjeseci, dok je većina poduzeća koja su tražila moratorij dolazila iz turizma i vezanih sektora, pri čemu je većini odobren moratorij od 12 mjeseci, te će ti moratoriji isticati do 30. lipnja ove godine.
“Ukoliko većina našeg turizma ‘proradi’ s 30. lipnjem, smatramo da će ta mjera biti dovoljna i da će velika većina tog dijela našeg gospodarstva, čim im se oporave prihodi, ući u određenu normalu. To bi trebalo biti dovoljno, naravno pod uvjetom da se stvari počnu vraćati u normalu u idućih nekoliko mjeseci, što svi očekujemo”, odgovorio je Adrović na pitanje razmatra li se i eventualni produžetak moratorija za poduzeća u ovoj godini.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje napomenuo je da je iz sektora poduzeća došla i značajno veća potražnja za moratorijima i drugim mjerama, dok je ta potražnja kod stanovništva bila manja. To znači, ocijenio je Šonje, da su mjere Vlade za očuvanje radnih mjesta amortizirale socijalne posljedice krize.
S druge strane, Šonje je napomenuo da bi se i u 2021. i 2022. godini trebali manifestirati rizici koronakrize, pa i kroz vrlo vjerojatni porast “loših” kredita. “No razmjere toga i ispravke vrijednosti, s obzirom na stopu kapitalizacije, banke će moći apsorbirati, bez utjecaja na njihovu sposobnost kreditiranja”, ocijenio je. Dostižne stope rasta BDP-a od pet do šest posto u 2021.
Šonje je kazao da je pad hrvatskog BDP-a u 2020. godini od 8,4 posto bio u skladu s očekivanjima, s obzirom da su sve prognoze od druge polovine prošle godine predviđale pad između osam i devet posto.
I za 2021. očekivanja najrelevantnijih aktera, kao što su Vlada, Europska komisija i MMF, su vrlo slična, a kreću se između pet i šest posto rasta BDP-a. To će ovisiti i o razvoju situacije s pandemijom, no Šonje smatra da su, s istom ili nešto boljom ovogodišnjom turističkom sezonom u odnosu na lanjsku, kao i uz normalizaciju potrošnje i porast investicija, te stope dostižne i realne. (H)
