Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, nakon poruka predsjednika američke središnje banke da bi kamate mogle biti povećane više nego što se prvotno očekivalo, dok su europske burze porasle.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 1,4 posto, na 32.403 boda, dok je S&P 500 potonuo 3,3 posto, na 3.770 bodova, a Nasdaq indeks 5,65 posto, na 10.475 bodova.
Nakon snažnog rasta u listopadu, ti su indeksi u prva tri dana studenoga pali, a najviše u srijedu, nakon odluka i poruka sa sjednice američke središnje banke.
Čelnici Feda povećali su, već četvrtu sjednicu zaredom, ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3,75 do 4 posto, najvišu razinu od početka 2008. godine.
Tako brzo zaoštravanje monetarne politike ne pamti se od početka 1980.-ih godina, kada je inflacija bila isto toliko visoka kao sada.
Novo povećanje kamata se na tržištu očekivalo, kao i poruka iz priopćenja središnje banke da bi se ubuduće tempo povećanja cijene novca mogao usporiti.
Međutim, tržište je oštro palo nakon poruka predsjednika Feda Jeromea Powella koji je, doduše, potvrdio da bi na jednoj od idućih sjednica mogla započeti rasprava o usporavanju tempa povećanja kamata, no kazao je i da je još prerano za to.
“Preostaje nam još posla, a podaci objavljeni od naše prethodne sjednice sugeriraju da će konačna razina kamatnih stopa biti viša nego što se ranije očekivalo”, rekao je.
Prije ili kasnije Fed će, dakako, usporiti, a potom i završiti ciklus povećanja kamata, no pitanje je kada i na koju će razinu podići ključne kamatne stope.
Kako je Powell poručio da bi kamate mogle dosegnuti više razine nego što se očekivalo, na tržištu novca sada se procjenjuje da bi ključne kamate Feda do svibnja iduće godine mogle dosegnuti vrhunac od 5 do 5,25 posto.
Dosad se očekivao rast kamata do 4,75 posto.
„Nakon agresivnog povećanja kamata, Fed je sada u povoljnijoj poziciji, pa bi ubuduće, umjesto daljnjeg brzog zaoštravanja monetarne politike, mogao povećavati kamate blažim tempom, ali u duljem razdoblju. Ciklus zaoštravanje monetarne politike tako postaje maraton, a prestaje biti sprint”, objašnjava Brian Daingerfield, analitičar u tvrtki NatWest Markets.
Solidni poslovni rezultati kompanija
No, nakon višednevnog pada, u petak su burzovni indeksi skočili oko 2 posto, nakon izvješća s američkog tržišta rada.
U listopadu je broj zaposlenih povećan za 261.000, više nego što se očekivalo, ali najmanje još od kraja 2020. godine, dok je stopa nezaposlenosti porasla s 3,5 na 3,7 posto.
Prosječna plaća porasla je, pak, za 4,7 posto na godišnjoj razini, sporije u odnosu na 5 posto u rujnu.
To je podržalo nade ulagača da se Fedovi ciljevi o usporavanju tržišta rada i slabljenju inflacijskih pritisaka ostvaruju.
Podršku tržištu pružili su i solidni kvartalni poslovni rezultati kompanija. Dosad je više od 80 posto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo izvješća, pri čemu ih je više od 70 posto nadmašilo očekivanja po pitanju zarada.
No, to se uglavnom zahvaljuje smanjenim očekivanjima jer su analitičari zbog visoke inflacije, povećanja kamata i usporavanja rasta gospodarstva posljednjih mjeseci smanjili procjene.
Tako sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su na početku sezone objava rezultata očekivali rast od 4,5 posto.
A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle jer se ulagači nadaju usporavanju tempa povećanja kamatnih stopa središnjih banaka u Europi, s obzirom na jačanje rizika od recesije.
Londonski FTSE indeks skočio je 4,1 posto, na 7.334 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,6 posto, na 13.459 bodova, a pariški CAC 2,3 posto, na 6.416 boda.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, na 27.199 bodova. (H)
