Trend rasta cijena nekretnina nije održiv i više će ovisiti o globalnim kretanjima nego ulasku Hrvatske u eurozonu i Schengen.
U Zagrebu je održan 34. Forum poslovanja nekretninama u organizaciji HGK i Udruženja poslovanja nekretninama, koji je okupio više od 700 članica HGK-a. Nekretninsko tržište, iako bilježi stalan rast, pod posebnim je povećalom uoči najave usporavanja gospodarskih aktivnosti. Jedan je od ključnih ciljeva struke ublažiti posljedice eventualnog usporavanja tržišta kojeg mogu uzrokovati nepovoljna gospodarska kretanja. Ovogodišnji Forum fokusiran je, između ostalog, na edukaciju posrednika i jačanje kvalitete posredničkih usluga, ali i što kvalitetniji odnos s korisnicima.
“Uloga HGK je da putem svojih Udruženja informira i educira članstvo o novostima i trendovima o uređenju i razvoju domaćeg tržišta. Danas je Udruženje poslovanja nekretnina HGK okupilo ključne predstavnike ovog sektora sa aktualnim temama tržišta nekretnina u 2022., godine koja je obilježila izmijenjene uvjete poslovanja i završnih procesa uvođenja EURA. Preduvjet uspješnog i kvalitetnog tržišta je uređenje tržišta, smanjivanje ilegalnog djelovanja pa i poručujemo da se legalnost posrednika provjerava u Registru posrednika u prometu nekretnina koji vodi HGK kao javno objavljenom popisu kojima je Ministarstvo gospodarstva izdalo rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina”, izjavio je Josip Zaher savjetnik predsjednika HGK-a za trgovinu.
Na Forumu se raspravljalo o dinamici tržišta nekretnina te ekonomskim predviđanjima za dolazeći period i drugim temama važnim za struku. Hrvatsko tržište nekretnina ulaskom u Schengen i eurozonu više ne ovisi isključivo o lokalnim kretanjima, već na cijene sve više utječu i globalni tokovi, iako takvi čimbenici nisu presudni, smatra predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović.
“Treba svakako upozoriti da sama činjenica uvođenja eura i ulazak u prostor Schengena neće biti presudna za tržišni rast, već će za to biti presudne gospodarske okolnosti, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, kao što je bio slučaj i kada su druge članice uvodile euro kao svoju valutu te kada je Hrvatska ušla u EU. Protivno očekivanjima većine, trendovi na tržištu su i u tim okolnostima ostali silazni jer su takve bile gospodarske okolnosti, kako će kamate na kredite rasti, tako će i tržište usporavati”, rekao je Ranilović dodajući da je nekretninski biznis također stvar ciklusa pa se pokazalo da su se u nedavnoj prošlosti otprilike svakih sedam do osam godina mijenjali trendovi. Tako je, primjerice, ciklus pada krenuo s financijskom krizom 2008. godine, a onda se negdje 2015. tržište opet probudilo.
Jedan od glavnih razloga izraženog rasta cijena nekretnina od uprosječeno 15 posto u odnosu na prethodnu godinu rekordno je visoka inflacija do koje je, između ostalog, došlo kao posljedica mjera za povećanje potrošnje tijekom pandemije. S ovako visokom inflacijom jasno je da ulagači ulažu u nekretnine koje će kroz rast cijena zadržati vrijednost uloženog novca, istaknuto je na Forumu.
U Hrvatskoj postoji velika razlika između priobalja i kontinenta zbog velike potražnje stranih ulagača visoke kupovne moći. Prema analizi koju je izradio Ekonomski institut Zagreb u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, protekle je godine u nekretninskom biznisu ostvareno 30 posto više kupoprodajnih transakcija nego u 2020. pri čemu se u nekretnine osim stanova i apartmana ubrajaju poljoprivredna i građevinska zemljišta.
Na Forumu je zaključeno da dosadašnji trend rasta nije održiv jer su tražene cijene nekretnina generalno postale previsoke, a već sada se osjeća usporavanje, odnosno pad potražnje, kao i sve veća razlika između traženih i realiziranih cijena.
Izvor: HGK
