Hrvatska je postala 20. članica eurozone, a podizanjem eura s bankomata jedne poslovne banke u centru Zagreba uvođenje eura kao nove domaće valute simbolički su u novogodišnjoj noći obilježili guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac.
“Euronovčanice u hrvatskim bankomatima, a od danas i eurokovanice s hrvatskim naličjem mogu ući u financijski sustav eurozone”, izjavio je Primorac nakon što je na bankomatu podignuo 50 eura, koji su mu isplaćeni u dvije novčanice po 20 eura i jednoj od deset eura.
Guverner Vujčić, koji je također podignuo 50 eura, ocijenio je da su se u Hrvatskoj već svi naviknuli na eure.
Ulazak u rekordnom roku
“Drago mi je da smo pokazali da bankomati rade i nadam se da će uskoro 2700 bankomata, koliko bi ih trebalo raditi od početka idućeg tjedna, biti u funkciji i da ćemo se svi moći početi služiti s eurom”, rekao je Vujčić.
Prije podizanja eura s bankomata, Vujčić i Primorac su dali izjave ispred glavne zgrade Hrvatske narodne banke (HNB), na čijem pročelju je aktivirana i 3D projekcija hrvatskih eurokovanica.
Zahvalili su svima koji su na bilo koji način doprinijeli procesu ulaska Hrvatske u eurozonu, pri čemu je ministar financija istaknuo da taj proces nije bilo lak ni jednostavan, dok je guverner ocijenio da je ulazak ostvaren u rekordnom roku.
Primorac je rekao da je danas važan i povijestan dan za Republiku Hrvatsku, s obzirom da je nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji ušla u eurozonu i šengenski prostor.
Prihvaćanjem eura, koji danas postaje službena valuta, istaknuo je, RH će biti dublje integrirana i čvršće povezana sa svim zemljama članicama eurozone, te dublje integrirana u sve gospodarske procese i spojena s krugom najrazvijenijih zemalja u svijetu.
“Euro će nam u ovim turbulentnim vremenima pružiti jednu dodatnu stabilnost i omogućiti da hrvatsko gospodarstvo raste i razvija se na jednim čvrstim, zdravijim i stabilnijim temeljima. Omogućit će naravno daljnji gospodarski rast i razvitak Republike Hrvatske”, izjavio je Primorac.
Što se tiče logističkih procesa vezanih za Ministarstvo financija sve je obavljeno prema planu i svi procesi teku nesmetano, a riznica je danas obavila tranziciju na euro, izvijestio je Primorac.
Dodao je i da je sve provedeno prema planu kada je riječ o važnim servisima Fine i APIS-a, kao i da je 95 posto planiranih bankomata opskrbljeno eurima.
Kunu ćemo pamtiti samo po dobrom
Vujčić je poručio da je izuzetno sretan jer je završen proces započet 2017. godine. Nije uvijek izgledalo da će Hrvatska već 2023. ući u eurozonu, odnosno obitelj od 20 zemalja koja se koristi drugom najvažnijom valutom na svijetu, istaknuo je.
Kao trenutak kada je izgledalo da Hrvatska neće ući u eurozonu s početkom 2023. godine, Vujčić je izdvojio proljeće 2020. i početak pandemije koronavirusa.
Tada su u punom jeku bile pripreme za ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), a pandemija je sve poremetila.
“Iako je tada većina rekla da Hrvatska neće moći ući u eurozonu prije 2024. godine, mi smo rekli ne! Mi smo napravili sve što trebamo i idemo našim putem, dosta smo na tome i inzistirali i na kraju uspjeli ući u ERM II 2020. godine. Zato smo danas u eurozoni. Bez toga bi to vjerojatno bilo odgođeno”, podsjetio se Vujčić.
Iako eurozona nije “čarobni štapić” koji će riješiti mnoge probleme, ulazak u eurozonu za Hrvatsku znači da će postati otpornija prema krizama, poželjnija investicijska destinacija, kao i bogatija zemlja s višim standardom građana, izjavio je između ostalog Vujčić.
Vujčić se osvrnuo i na kunu, koja danas odlazi u povijest, napomenuvši da je jučer zatvorio hrvatski sustav velikih plaćanja, nakon 24 godine.
Rekao je da je to za njega bio malo sentimentalan i emotivan trenutak, te ocijenio da nas je kuna “sve ovo vrijeme služila jako dobro”.
“Bila je stabilna valuta, praktički od njenog uvođenja imali smo inflaciju skoro kao zemlje eurozone. Ona s ponosom odlazi u povijest i pamtit ćemo je samo po dobrom”, poručio je Vujčić. (H)
