Od ulaska Hrvatske u europodručje i šengenski prostor međunarodne institucije revidirale su očekivanja rasta hrvatskog gospodarstva iznad vladine prognoze rasta BDP-a u ovoj godini za 0,7 posto, rekao je u četvrtak u uvodu vladine sjednice premijer Andrej Plenković.
Podsjetio je na prognozu Svjetske banke iz siječnja o rastu od 0,8 posto u ovoj godini, koja je ovaj mjesec podigla prognozu na 1,3 posto, Europska komisija je u veljači objavila da očekuje rast hrvatskog BDP-a od 1,2 posto, a Međunarodni monetarni fond je prije nekoliko dana procijenio ovogodišnji rast hrvatskog gospodarstva za 1,7 posto.
“To sve skupa znači da su oni nešto optimističniji od prognoza koje smo mi sami projicirali i vjerujem da će se utjecaj članstva u euro i šengenskom prostoru zaista osjetiti na gospodarskom rastu koji će biti bolji od očekivanog, unatoč usporavanju svjetske ekonomije u 2023. godini”, rekao je premijer.
Napomenuo je da je Hrvatska prema Eurostatovim podacima dosegnula 73 posto razine razvijenosti EU-a, uzimajući kao mjeru BDP po stanovniku, što je najviša razina do sada, a 2016. bila je na 62 posto.
To znači da Hrvatska snažno i maksimalno koristi svoj međunarodni položaj, ustvrdio je Plenković.
Što se tiče turizma, predviđa da će ovogodišnja sezona biti rekordna.
Najavio je daljnju aktivnost vlade u pripremama za zajmove iz Nacionalnog plana za oporavka i otpornosti.
Do sada su, kako je rekao, Hrvatskoj bespovratno isplaćene 2,2 milijarde eura od 5,5 koliko je na raspolaganju, a imamo na raspolaganju još 3,6 milijardi eura zajmove pri čemu vlada želi taj novac plasirati u obrazovanje, obnovu, energetsku učinkovitost, vodoopskrbu, promet, energetiku, plinofikaciju itd. (H)
