U Luxembourgu je dana 25. travnja 2023. godine održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva na kojem je hrvatsko izaslanstvo predvodila ministrica Marija Vučković.
Ministri su razmijenili mišljenja o poljoprivrednim i šumarskim aspektima Uredbe o certifikaciji uklanjanja ugljika. Europska komisija je predstavila Studiju o stanju i opcijama Unije u vezi s uvođenjem, evaluacijom, proizvodnjom, stavljanjem na tržište i uporabom sredstava za biološku kontrolu beskralježnjaka na području Unije, Danska je u ime Češke, Danske, Njemačke i Nizozemske izvijestila o utvrđivanje novih i nižih najvećih dopuštenih količina perfluoralkilnih i polifluoralkilnih tvari. Latvija je u ime Bugarske, Češke, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske i Slovačke izvijestila o zabrinutosti zbog nacrta zakonodavnog akta o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja i održavanju odgovarajućeg stanja zdravlja bilja u EU-u.
Komisija je informirala ministre o trenutačnom stanju po pitanju Strateških planova u okviru ZPP-a, a slovensko izaslanstvo informiralo je o Izvješću Komisije o nalazima koordiniraniranog djelovanja EU „Od košnica” i njezinoj važnosti za reviziju Direktive Vijeća o medu.
Najvažniji dio rasprave odnosio se na točku o stanju na tržištima, osobito nakon invazije na Ukrajinu, na početku koje se videovezom pridružio i Mykola Solskyij, ministar za poljoprivrednu politiku i hranu Ukrajine. U okviru ove točke glavna tema bila je unilateralna zabrana uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Ukrajine koju su donijele Poljska, Mađarska, Slovačka i Bugarska, a nastavno na posljedice liberalizacije trgovine s Ukrajinom i prekomjernog zadržavanja poljoprivrednih proizvoda na lokalnim tržištima tih zemalja što je rezultiralo padom likvidnosti lokalnih poljoprivrednih proizvođača, padom ili obustavom trgovine poljoprivrednim proizvodima i neizvjesnostima povezanim s budućim poljoprivrednim aktivnostima.
Europska komisija i okupljeni ministri pozvali su na pronalazak zajedničkog europskog rješenja u duhu međusobne solidarnosti, ali i nastavak do sada iskazivane, pune solidarnosti s Ukrajinom. Povjerenik Europske komisije Wojciechowski prisutne je izvijestio da Komisija priprema novi paket poljoprivredne pričuve za pet država koje najviše osjećaju posljedice liberalizacije trgovine s Ukrajinom (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Slovačka) u iznosu od 100 milijuna eura s mogućnošću nacionalnog sufinanciranja od 200% i pokretanje zaštitnih mjera temeljem Članka 4. postojećih autonomnih trgovinskih mjera za Ukrajinu slijedom čega bi privremeno bio onemogućen uvoz jednog dijela ukrajinske robe u navedene zemlje, osim za potrebe tranzita. Namjera Komisije je osnažiti Koridore solidarnosti olakšavanjem logističkih barijera, smanjenjem cijena transporta.
Ministrica Vučković u svom je obraćanju naglasila potrebu šireg sagledavanja posljedica bilo kakvih intervencija na zajedničkom tržištu koje funkcionira po principu spojenih posuda te se posljedice poremećaja, ali i ciljanih intervencija odražavaju na sve poljoprivrednike u svim državama članicama. Ukazala je na činjenicu da posljedice poremećaja na tržištu osjete i hrvatski poljoprivredni proizvođači te je pozvala na analitičan pristup pri korištenju poljoprivredne pričuve jer je pomoć potrebna svima, a sredstva pričuve su vrlo ograničena. Istaknula je potrebu zajedničkog pristupa i djelovanja, nastavak rada na protočnosti Koridora solidarnosti i produljenje autonomnih trgovinskih mjera koje Ukrajini omogućavaju izvoz poljoprivrednih proizvoda, ali i nastavak poljoprivredne proizvodnje što je ključno za ukrajinsko gospodarstvo.
Istog dana je povodom 10 godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji u Europskom parlamentu u Bruxellesu održana konferencija 10. godina Zajedničke poljoprivredne politike za Hrvatsku – postignuća i mogućnosti koju je organizirao europski zastupnik Karlo Ressler u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom. Ovom prilikom ministrica Vučković je govorila o izazovima i posljedicama pristupanja Hrvatske Europskoj uniji s aspekta poljoprivrede. Tom prilikom iznijela je niz statističkih i gospodarskih podataka iz kojih su vidljive koristi koje je hrvatski sektor imao od EU članstva.
