Poboljšanje zdravlja i sigurnosti na radu važno je pitanje za Europsku uniju. Uvođenjem zakonodavstva na europskoj razini postavljeni su minimalni standardi zaštite radnika, a istovremeno se državama članicama omogućuje da zadrže ili uvedu strože mjere. Stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona Povelja Europske unije o temeljnim pravima postala je pravno obvezujuća, a politika u području zdravlja i sigurnosti zauzela je još važnije mjesto u zakonodavstvu EU-a.
Europska komisija i švedsko predsjedništvo organizirali su Summit o sigurnosti i zdravlju na radu „Sigurnost i zdravlje na radu u svijetu rada koji se mijenja“ ,kako bi zajednički razmotriti napredak Komisije u Strateškom okviru za zdravlje i sigurnost na radu 2021. – 2027. Teme su uključivale mentalno zdravlje na poslu, pristup ‘nulte vizije’ smrtnim slučajevima povezanim s radom i utjecaj klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje na radu.
Na samitu su sudjelovali ministri i državni tajnici iz nekoliko država članica EU, predstavnici EU institucija, socijalni partneri te stručnjaci iz područja zaštite na radu.
Potvrđena je učinkovitost strateškog okvira u identificiranju ključnih ciljeva i radnji kako bi se radno mjesto prilagodilo sve bržim promjenama u svijetu rada zbog, između ostalog, digitalnih i zelenih prijelaza te utjecaja pandemijske krize.
Ocijenjeno je da je ostvaren značajan napredak u provedbi strateškog okvira. S jedne strane, ambiciozna agenda inicijativa i akcija EU-a iznijetih u strateškom okviru provodi se dobrim tempom. S druge strane, neke države članice usvojile su ili ažurirale svoje nacionalne strategije zaštite na radu u skladu s ažuriranom vizijom zaštite na radu postavljenom strateškim okvirom EU-a.
Procjena stanja identificirala je niz preostalih izazova u području zaštite na radu. Samit o zaštiti na radu završio je usvajanjem zaključaka.
Prvo, potrebno je više napora svih dionika za provedbu strateškog okvira do 2027. godine, kako na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini, kao što je npr. usvajanje ambicioznijih nacionalnih strategija u svjetlu okvira EU-a ili razvijanje praktičnih inicijativa za postizanje vizije nulte razine smrtnih ozljeda na radu.
Osim toga, Summit je identificirao tekuća rastuća pitanja sigurnosti i zdravlja na radu koja zahtijevaju intenzivnije daljnje razmatranje, kao što su psihosocijalni rizici i mentalno zdravlje na radnom mjestu, klimatske promjene i njihov utjecaj na sigurnost i zdravlje radnika te potencijal umjetne inteligencije i robotike za stvaranje sigurnijih i zdravijih radnih mjesta.
Okvirna direktiva 89/391/EEZ o sigurnosti i zdravlju na radu , utvrđuje glavna načela za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu. Jamči minimalne sigurnosne i zdravstvene zahtjeve u cijeloj Europskoj uniji, dok je državama članicama dopušteno zadržati ili uspostaviti strože mjere.Okvirnu direktivu prate daljnje direktive koje se usredotočuju na specifične aspekte sigurnosti i zdravlja na radu. Zajedno čine temelje europskog zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju.
Summit o pregledu stanja na radu ponovno je potvrdio da je Okvirna direktiva 89/391/EEZ sa svojim preventivnim pristupom zlatni standard za zaštitu radnika. Pokriva sve rizike za njihovu sigurnost i zdravlje, uključujući one koji proizlaze iz promjena u svijetu rada. Međutim, potrebno je uložiti više napora za potpunu i učinkovitu primjenu njenih odredbi, kao i povezanih direktiva.
Naglašeno je da učinkovita provedba EU strateškog okvira za sigurnost i zdravlje na radu tijekom sljedećih godina zahtijeva intenzivan rad polazeći od ključnih načela:
• predanost i usklađeno djelovanje svih aktera zaštite na radu
• tripartizam u provedbi EU strateškog okvira i nacionalnih akcija – Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu osigurava snažan doprinos na razini EU
• čvrste znanstvene i tehničke savjete koji podupiru donošenje politika utemeljenih na dokazima
• potpora praktičnoj primjeni odredaba sigurnosti i zdravlja na radu koju pruža Europska agencija za sigurnost i zdravljer na radu (EU-OSHA)
• promicanje učinkovite i jednakovrijedne provedbe odredbi EU-a o zaštiti na radu u državama članicama uz potporu Višeg odbora inspektorata rada
• pojednostavljenje postupaka mora se poboljšati kako bi se izbjegla preklapanja.
Ovom prilikom potrebno je podsjetiti da je Republika Hrvatska donošenjem Nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje 2009 -2013. godine, usvojila prvu nacionalnu strategiju, čija se primjena kontinuirano produžavala, dopunjavala, proširivala i intenzivirala, posebno nakon osnivanja nacionalne javne ustanove; Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.
Polazeći od zaključaka upravo održanog Summita o sigurnosti i zdravlju na radu, postojećeg stanja, problema i potreba ,u daljnjem strateškom promišljanju i djelovanju u Hrvatskoj, potrebno je usvojiti znatno ambicioznije nacionalne ciljeve stvarajući sinergiju između područja sigurnosti i zdravlja na radu,djelujući na prevenciji psihosocijalnih rizika i unapređenju mentalnog zdravlja na radu,te razvijajući praktične inicijative za postizanje vizije nulte razine smrtnih posljedica na radu zbog ozljeda,ali posebno i zbog bolesti. Klimatske promjene i toplinski stres,demografska kretanja,novi oblici rada, starenje i raznolikost radne snage također zahtjevaju proaktivan pristup mjerama sigurnosti i zdravlja na radu.
Sastav, nadležnosti i uloga Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu mora se redefinirati,kao i nadležnosti pojedinih institucija radi otklona preklapanja.Potrebno je kadrovski osnažiti inspekciju zaštite na radu i timove medicine rada, uključivošću struke oblikovati i donijeti nedostajuće i „stabilizirati“ postojeće propise,te uspostaviti objedinjeni informacijski sustav Data Collector ZNR, kako bi se poduzimanje odgovarajućih aktivnosti zasnivalo na utemeljenim i transparentnim podacima uz pravodobno djelovanje.
Vitomir Begović
