“Infrastruktura – trošak ili ulaganje u sportsku zajednicu” tema je o kojoj se danas govorilo na sjednici saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport. Kolika je isplativost izgradnje sportske infrastrukture i kakav je njihov utjecaj na gospodarstvo, koliko je važno strateško planiranje broja i vrste izgradnje sportskih objekata, te zašto je važno postojanje propisane mreže sportskih građevina u Prostornim planovima gradova i županija goruća su pitanja u hrvatskom sportu o kojima je govorila potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet i savjetnica predsjednika HOO za sportsku infrastrukturu Mirjana Čagalj.
“Za početak bih rekla da je sportska infrastruktura ulaganje u cjelokupnu zajednicu, ne samo sportsku. Sportski objekti mogu generirati prihode iz različitih izvora kao što su prodaja ulaznica, sponzorstva, TV prava, prodaja hrane i pića, najmovi, koncerti i slično. Dakle, uz pažljivo planiranje, sportski objekti mogu uvelike doprinijeti gospodarskom razvoju i sportskoj kulturi u Hrvatskoj. Uzmimo samo za primjere Split ili Zagreb kojima su Mediteranske igre i Univerzijada promijenile vizure grada, a sada imamo priliku ugostiti Europske igre u Splitu za koje se procjenjuje da bi imale ogromne gospodarske učinke”, istaknula je potpredsjednica Čagalj.
Čagalj je pojasnila da bi organizacija najvećeg višesportskog događaja koji bi se ikad održao u Hrvatskoj podrazumijevao dolazak 7000 sportaša i oko 2000 pratećih osoba. Prihodi od sponzora, prodaje ulaznica i licenciranih proizvoda procjenjuju se na 26 milijuna eura. Ono najvažnije, procjena je da bi neizravni učinak – ponajviše turistički – koji bi grad i županija ostvarili od predviđenih 155.000 noćenja bio u vrijednosti od 21,7 milijuna eura.
“Kandidati smo za Europske igre u Splitu. Velika je to prilika da se obnovi infrastruktura, da se mladi uključe u sport i poslove povezane sa sportom. Pripreme za ovakva događanja traju po dvije godine, zatvaranje još neko vrijeme nakon Igara, tu je jasan i utjecaj na zaposlenost i motiviranost mladih da uđu u sport i u njemu ostanu. Split, s najvećim brojem olimpijskih medalja po glavi stanovnika, zaslužuje ovakvu priliku”, rekao je glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač.
Krajač je nastavio da je velika prilika za gospodarstvo Hrvatske i ljetni Europski olimpijski festival mladih 2025. kojega bi mogao ugostiti Osijek. Ovaj događaj značio bi dolazak oko 2500 sportaša i 750 ostalih sudionika. Iziskivao bi ulaganje od oko 13,7 milijuna eura, s tim da bi prihod samo od kotizacije sudionika bio 4,9 milijuna eura. Osijek i susjedni gradovi, uključujući i Vukovar, od dodatnih bi noćenja, procijenjenih na 41.300, ostvarili dobit od oko 7,4 milijuna eura.
“Mi kao društvo nemamo dovoljno razvijenu svijest o tome koliko sport utječe na cjelokupnu društvenu zajednicu. To moramo početi mijenjati u korijenu – kod djece, a najlakše je kada čovjek sam iskusi moć sporta. Zato HOO predlaže da sva djeca do 16 godina imaju besplatan pristup svim sportskim aktivnostima”, kazala je dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Morana Paliković Gruden.
Gospodarski učinci su jasni kada se izlože brojke, no domaćinstava ovih natjecanja utjecala bi i na jedan neopipljiv dio, a to je društveni, sportski i ekološki život gradova domaćina i okolice. Svako sportsko i izvansportsko infrastrukturno ulaganje značilo bi kvalitetniji život građana, zaključeno je među ostalim na sjednici.
