Cijene hrane u lipnju na najnižoj razini u više od dvije godine

In Vijesti iz svijeta
hrana

Cijene hrane pale su i u lipnju, spustivši se na najnižu razinu u više od dvije godine pod pritiskom pojeftinjenja šećera, biljnih ulja i žitarica, izvijestila je u petak agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u lipnju za 1,4 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u svibnju i iznosio je u prosjeku 122,3 boda, što je njegova najniža vrijednost od travnja 2021. godine.

To znači i da je bio za 23,4 posto niži nego u rekordnom ožujku 2022. godine, na početku rusko-ukrajinskog rata.

Najviše je u lipnju pojeftinio šećer, za 3,2 posto u odnosu na svibanj, što u FAO-u objašnjavaju dobrim početnim rezultatima žetve šećerne trske u Brazilu i slabom uvoznom potražnjom.

Izrazito su pojeftinili i biljna ulja i žitarice, za 2,4 odnosno 2,1 posto u odnosu na svibanj, utvrdila je agencija UN-a.

Cijene biljnih ulja spustile su se na najnižu razinu od studenoga 2020. godine budući da je pojeftinjenje palminog i suncokretovog ulja nadjačalo poskupljenje sojinog i ulja uljane repice.

Pad cijena žitarica odražava pojeftinjenje većine proizvoda, uključujući pšenicu, rižu, kukuruz, ječam i sirak.

Indeks mliječnih proizvoda pokazuje pad cijena za 0,8 posto u odnosu na svibanj, a indeks mesa njihovu stagnaciju.

Manja proizvodnja pšenice

U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je više-manje potvrdio procjenu ovogodišnje proizvodnje, izračunavši da bi trebala dosegnuti 2,819 milijardi tona. To bi značilo da bi porasla za 1,1 posto u odnosu na 2022. godinu.

Proizvodnja pšenice trebala bi se u sezoni 2023/2024. smanjiti za 2,3 posto u odnosu na rekordnu sezonu na izmaku.

Podignute su prognoze proizvodnje pšenice u EU, gdje su očekivanja uroda blago poboljšana zahvaljujući općenito povoljnim vremenskim prilikama. Iznimka je štetan utjecaj suše na Iberskom poluotoku, ističu u FAO-u.

Proizvodnja krupnih žitarica, uključujući kukuruz, trebala bi pak porasti za 2,9 posto, a proizvodnja riže za 1,2 posto.

Potrošnja žitarica trebala bi se u novoj sezoni koja je počela u srpnju zadržati na razini netom završene 2022/2023., procjenjuju u FAO-u, dodavši i da očekuju pojačanu potražnju u prvom redu za kukuruzom za potrebe proizvodnje stočne hrane.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju nove sezone biti više za 2,3 posto nego na njezinom početku i dosegnuti 878 milijuna tona.

Trgovina žitaricama trebala bi se zadržati na razini netom završene sezone, uz smanjeni obujam trgovine pšenicom u odnosu na rekord u 2022/2023., procjenjuju u FAO-u. (H)

You may also read!

Giving Friday 2024

Giving Friday: dm će donirati pet posto dnevnog prometa ostvarenog u petak 29. studenog

U petak 29. studenog dm će obilježiti Giving Friday, potpuno drugačiju verziju Crnog petka, povodom kojeg će donirati pet

Read More...
Predstavnici MMM

MMM Agramservis novi je izdavatelj mini obveznica

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka (IBD) Intesa Sanpaolo Grupe, djelovala je kao jedini agent izdanja i

Read More...
Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora - Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design