Cijene hrane pale su i u lipnju, spustivši se na najnižu razinu u više od dvije godine pod pritiskom pojeftinjenja šećera, biljnih ulja i žitarica, izvijestila je u petak agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u lipnju za 1,4 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u svibnju i iznosio je u prosjeku 122,3 boda, što je njegova najniža vrijednost od travnja 2021. godine.
To znači i da je bio za 23,4 posto niži nego u rekordnom ožujku 2022. godine, na početku rusko-ukrajinskog rata.
Najviše je u lipnju pojeftinio šećer, za 3,2 posto u odnosu na svibanj, što u FAO-u objašnjavaju dobrim početnim rezultatima žetve šećerne trske u Brazilu i slabom uvoznom potražnjom.
Izrazito su pojeftinili i biljna ulja i žitarice, za 2,4 odnosno 2,1 posto u odnosu na svibanj, utvrdila je agencija UN-a.
Cijene biljnih ulja spustile su se na najnižu razinu od studenoga 2020. godine budući da je pojeftinjenje palminog i suncokretovog ulja nadjačalo poskupljenje sojinog i ulja uljane repice.
Pad cijena žitarica odražava pojeftinjenje većine proizvoda, uključujući pšenicu, rižu, kukuruz, ječam i sirak.
Indeks mliječnih proizvoda pokazuje pad cijena za 0,8 posto u odnosu na svibanj, a indeks mesa njihovu stagnaciju.
Manja proizvodnja pšenice
U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je više-manje potvrdio procjenu ovogodišnje proizvodnje, izračunavši da bi trebala dosegnuti 2,819 milijardi tona. To bi značilo da bi porasla za 1,1 posto u odnosu na 2022. godinu.
Proizvodnja pšenice trebala bi se u sezoni 2023/2024. smanjiti za 2,3 posto u odnosu na rekordnu sezonu na izmaku.
Podignute su prognoze proizvodnje pšenice u EU, gdje su očekivanja uroda blago poboljšana zahvaljujući općenito povoljnim vremenskim prilikama. Iznimka je štetan utjecaj suše na Iberskom poluotoku, ističu u FAO-u.
Proizvodnja krupnih žitarica, uključujući kukuruz, trebala bi pak porasti za 2,9 posto, a proizvodnja riže za 1,2 posto.
Potrošnja žitarica trebala bi se u novoj sezoni koja je počela u srpnju zadržati na razini netom završene 2022/2023., procjenjuju u FAO-u, dodavši i da očekuju pojačanu potražnju u prvom redu za kukuruzom za potrebe proizvodnje stočne hrane.
Zalihe žitarica trebale bi na kraju nove sezone biti više za 2,3 posto nego na njezinom početku i dosegnuti 878 milijuna tona.
Trgovina žitaricama trebala bi se zadržati na razini netom završene sezone, uz smanjeni obujam trgovine pšenicom u odnosu na rekord u 2022/2023., procjenjuju u FAO-u. (H)
