Rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina

Europska komisija predstavila je akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina, suradnju s državama članicama te poslodavcima i sindikatima na rješavanju tih problema u predstojećem razdoblju. Akcijski plan dio je strategije EU-a za poticanje konkurentnosti i jačanje gospodarske i socijalne otpornosti.

U posljednjem desetljeću problem nedostatka radne snage i vještina povećava se u svim državama članicama. Navedeno je posljedica demografskih promjena, potražnje za novim vještinama povezanima s tehnološkim razvojem i usporednom zelenom i digitalnom tranzicijom, daljnjeg razvoja industrijskih sektora, obrambenih i sigurnosnih potreba te zahtjevnih radnih uvjeta u pojedinim sektorima i područjima. Komisija je utvrdila 42 deficitarna zanimanja, uz određene razlike među državama članicama.

Akcijski plan se temelji na brojnim mjerama politike i financiranja koje su već na snazi na razini EU-a, kao što su pakt za vještine, u okviru kojeg je dosad omogućeno osposobljavanje za 3,5 milijuna radnika, ciljevi u pogledu zapošljavanja i vještina do 2030. utvrđeni na socijalnom samitu u Portu, direktive o primjerenim minimalnim plaćama i radu putem platformi te 65 milijardi EUR sredstava EU-a dostupnih za ulaganje u poboljšanje i nove vještine.

U planu se iznose mjere u pet područja politika koje će se uskoro uvesti na razini EU-a te na nacionalnoj razini i razini poslodavaca i sindikata: potpora aktiviranju nedovoljno zastupljenih skupina na tržištu rada; pružanje potpore razvoju vještina, osposobljavanju i obrazovanju; poboljšanje radnih uvjeta u određenim sektorima; poboljšanje pravedne mobilnosti radnika i polaznika osposobljavanja unutar EU-a, te privlačenje talenata iz zemalja izvan EU-a.

Neprijeporno je da je rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina ključno za poticanje održivog rasta u EU-u, iskorištavanje mogućnosti zelene i digitalne tranzicije, poticanje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, povećanje gospodarske i socijalne otpornosti s obzirom na geopolitičke promjene te osiguravanje dostatnih sredstava za zapošljavanje i socijalne politike u EU-u.

EU će financirati nove projekte za postizanje nulte stope dugotrajne nezaposlenosti; financirati nove projekte za aktiviranje i usavršavanje mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih; sufinancirati veći broj centara strukovne izvrsnosti, s ciljem od najmanje 100 novih centara do 2027.; uspostaviti nova partnerstva za vještine u okviru pakta za vještine; poboljšati znanje o vještinama, odnosno utvrditi potrebe za vještinama danas i u budućnosti, u bliskoj suradnji s agencijama EU-a; analizirati pristupe u pogledu bolovanja kako bi se utvrdile najbolje prakse za radnike i poduzeća; ocijeniti učinak mirovinskih reformi kojima se uvodi više mogućnosti za fleksibilno umirovljenje i kombiniranje mirovinskih prihoda s plaćom, te stručno pregledati nacionalne pristupe smanjenju psihosocijalnih rizika na radnom mjestu.

Države članice pozvane su da revidiraju kurikulume obrazovanja i osposobljavanja radi boljeg usklađivanja s potrebama na tržištu rada; provedu reforme socijalnih naknada kako bi se aktivirale određene skupine i pružila dostatna potpora onima koji mogu raditi da se postupno vrate na tržište rada; provedu porezne reforme kojima bi se smanjilo porezno opterećenje za primatelje drugog dohotka i osobe s niskim dohotkom; pruže daljnju potporu digitalizaciji koordinacije sustava socijalne sigurnosti kako bi se olakšala pravedna mobilnost radne snage; brzo provedu Preporuku Vijeća „Europa u pokretu – prilike za mobilnost u svrhu učenja za sve”; sklope dodatna partnerstva za privlačenje talenata kako bi se poboljšali zakoniti migracijski putovi.

Poslodavci i sindikati preuzeli su obvezu rješavati problem loših radnih uvjeta kolektivnim pregovaranjem u sektorima s neodgovarajućim radnim uvjetima; pomoći u aktiviranju nedovoljno zastupljenih skupina i pronalaženju prilagođenih rješenja za promicanje zapošljavanja starijih radnika; podupirati naukovanje i partnerstva između pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i poslodavaca; osposobljavati njegovatelje za dugotrajnu skrb s većim naglaskom na digitalizaciji i pristupu usmjerenom na osobu; ažurirati višesektorske smjernice za borbu protiv nasilja i uznemiravanja u zdravstvenom sektoru; surađivati na uspostavi europskog okvira za poboljšanje radnih uvjeta profesionalnih vozača iz trećih zemalja; te svojim stručnim znanjem pridonijeti uspostavi baze talenata EU-a kako bi se privukli talenti iz trećih zemalja.

Europska komisija pratiti će napredak u provedbi akcijskog plana u okviru europskog semestra, te će pozvati države članice u Odboru za zapošljavanje i Odboru za socijalnu zaštitu da redovito održavaju trostrane razmjene mišljenja o tom pitanju, uz sudjelovanje europskih i nacionalnih predstavnika poslodavaca i sindikata.

Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu ključni su za radnike, poslodavce i društvenu zajednicu.Sastavni dio obrazovanja i podizanja vještina svakako trebaju biti i sadržaji iz područja sigurnosti i zdravlja na radu, s ciljem jačanja prevencije, značajnog smanjenja broja i ozbiljnosti nesreća, ozljeda i smrtnih slučajeva na radnom mjestu.

Poslodavci moraju biti sigurni da novozaposlene osobe posjeduju odgovarajuće znanje i razumijevanje važnosti načela i praksi sigurnosti i zdravlja na radu. Daljnjim kontinuiranim osposobljavanjem na mjestima rada i praćenjem potrebno je osnaživati radnike da razvijaju i dosljedno primjenjuju sigurne radne navike, što zauzvrat poboljšava kvalitetu rada i života radnika, kao i zajednice u cjelini.

Vitomir Begović