Europska komisija je pokrenula prvu fazu savjetovanja s europskim socijalnim partnerima kako bi prikupila njihova stajališta o mogućem smjeru djelovanja EU-a kad je riječ o pravednoj organizaciji rada na daljinu i pravu na isključivanje.
Rad na daljinu svijetu rada donosi mnoge mogućnosti, ali i određene izazove. Omogućuje fleksibilne radne uvjete, no postavlja se i pitanje kako osigurati poštovanje prava radnika u digitaliziranom radnom okruženju. To uključuje odgovarajuće radne uvjete i zdravlje i sigurnost na radu. Konkretno, upotreba digitalnih alata za rad i mogućnost rada na daljinu mogu dovesti do očekivanja da će zaposlenici biti dostupni u svakom trenutku. Zbog toga različiti dionici traže pravo na isključivanje i postavljanje granica između poslovnog i privatnog života.
Savjetovanje je uslijedilo nakon rezolucije Europskog parlamenta iz 2021. u kojoj se poziva na podnošenje prijedloga za rješavanje tog pitanja. U političkim smjernicama predsjednice EU komisije von der Leyen u pogledu rezolucija koje je Europski parlament donio na temelju članka 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Komisija se obvezala na njih odgovoriti zakonodavnim prijedlogom uz potpuno poštovanje načela proporcionalnosti, supsidijarnosti i bolje izrade zakonodavstva.
U međuvremenu su europski međusektorski socijalni partneri uz potporu Europske komisije započeli pregovore o ažuriranju Okvirnog sporazuma o radu na daljinu iz 2002. Budući da pregovori nisu rezultirati dogovorom, zatražili su da se angažira Komisija u vezi rješavanja ovog pitanja. Slijedom toga Komisija je pokrenula službeno savjetovanje sa socijalnim partnerima EU-a, u skladu s pravilima i postupkom za zakonodavstvo o socijalnoj politici. Savjetovanje traje do 11. lipnja 2024.
Budući da pregovori socijalnih partnera nisu rezultirali dogovorom, Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava i ime Komisije poziva socijalne partnere da u sljedećim koracima iznesu svoja stajališta. Kvalitetna politika o radu na daljinu i pravu na isključivanje neophodna je za održavanje zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života te za zaštitu mentalne i fizičke dobrobiti radnika.
Izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za gospodarstvo naglasio je: „Zahvaljujući digitalnim tehnologijama mnoga radna mjesta sada omogućuju rad na daljinu. Općenito gledano to je pozitivno, a 60 % radnika želi raditi od kuće barem dio radnog tjedna. Radnici cijene fleksibilnost i autonomiju rada na daljinu, a poduzeća imaju koristi od veće produktivnosti i zadržavanja osoblja. Sada se savjetujemo sa socijalnim partnerima o mogućnostima i rizicima rada na daljinu. Želimo osigurati da se pravilima EU-a promiče autonomija i da ne budu prepreka poduzećima i radnicima koji pristaju na rad na daljinu. Tražimo i mišljenje socijalnih partnera o tome je li za uklanjanje određenih rizika potrebno djelovanje EU-a. To obuhvaća rizike za zdravlje radnika koji proizlaze iz očekivanja kontinuirane dostupnosti i povezano je s prijedlogom Europskog parlamenta da se zajamči pravo na isključivanje.“
Iako na razini EU-a trenutačno ne postoji zakonodavstvo kojim se posebno uređuje rad na daljinu ili pravo na isključivanje, postoje zakoni EU-a koji se primjenjuju i na kontekst rada na daljinu i odnose se na određene aspekte povezane s pravom na isključivanje. U Direktivi o radnom vremenu utvrđuju se pravila o dnevnim i tjednim razdobljima odmora, godišnjem odmoru i ograničenjima tjednog radnog vremena. U Direktivi o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima radnicima bez predvidivog radnog rasporeda (npr. radnici na zahtjev ili bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati) daje se pravo da unaprijed znaju kad i gdje će obavljati rad. Naposljetku, Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života pomaže roditeljima i pružateljima skrbi da usklade poslovni i obiteljski život osiguravanjem prava povezanih s odgovarajućim dopustom i fleksibilnim radnim uvjetima.
Vitomir Begović
