Početkom tjedna na stranicama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda objavljena je priča Iz Baranje u svijet u kojoj FAO predstavlja Baranjski kulen, proizvođače kulena u Baranji i brojne aktivnosti vezane uz ovaj regionalni gastro simbol.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) ovaj tjedan je među svoje značajne priče uvrstila priču o Baranjskom kulenu. Veliko je to priznanje proizvođačima kulena s područja Baranje gdje je kulen bio i ostao ponos lokalne gastronomije.
Na FAO-vim stranicama Baranjski kulen je predstavljen kao kobasica od visoko kvalitetnog svinjskog mesa kojem se dodaje mljevena crvena paprika, češnjak i bijeli papar te se puni u prirodni ovitak. Zahvaljujući dimljenju i produljenom procesu zrenja proizvod ima poseban dimljeni i pikantni okus.
Tradicionalno se jede u posebnim prigodama u krugu obitelji, a posebno je poželjan blagdanski poklon koji dobiva na popularnosti i kao međunarodna delicija koja nosi oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla EU. Za dobivanje zaštićene oznake za Baranjski kulen ključno je bilo osnivanje udruge jer jedino udruga može biti nositelj zaštite.
Miodrag Komlenić, predsjednik udruge proizvođača Baranjski kulen i direktor PC Baranjke Belje, u proizvodnji kulen je cijeli život. Posebno je ponosan na rast i razvoj udruge koja je osnovana 2007. godine te izgradnju imidža Baranjskog kulena koji je FAO promovirao u veliku svjetsku priču. Baranjski kulen je službeno zaštićen i registriran u EU u rujnu 2015. godine kada je održano i predstavljanje proizvoda u Europskom parlamentu.
„Naša udruga je posvećena proizvodnji i promociji kulena već sedamnaest godina. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za Baranjski kulen bio je jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u Europskoj uniji pa su podršku tom projektu pružili i EBRD i FAO te osigurali obuku i tehničku pomoć javnim tijelima prilikom uspostave sustava certifikacije i usklađivanja s EU standardima kvalitete i sigurnosti hrane. Kroz sve ovo vrijeme ostali smo u kontaktu s FAO stručnjacima koji su prepoznali razvoj proizvodnje i naše ostale projekte kao podlogu daljnjeg razvoja i proizvoda i regije“ istaknuo je Komlenić te dodao da se u ovom trenutku proizvodnjom Baranjskog kulena bave OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i Belje plus.
Podršku razvoju kulenarstva u Baranji dao je grad Beli Manastir investicijom u Kuću Baranjskog kulena u Branjin Vrhu u kojoj proizvođači imaju uvjete za cjelogodišnju proizvodnju ove delicije i to u kontroliranim uvjetima. Kuću Baranjskog kulena kao zajednički projekt Grada Belog Manastira i udruge proizvođača Baranjski kulen sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a sama kuća omogućila je registriranu proizvodnju te održivi rast i razvoj za nekoliko proizvođača članova udruge.
Nastavak uspješne priče proizvođača kulena je suradnja s Turističkom zajednicom područja Baranje s kojom su osmišljeni posebni projekti važni za promociju kulena koji se održavaju u Kući Baranjskog kulena. To je prije svega nacionalno ocjenjivanje kulena na kojem se okupljaju najvažniji proizvođači iz svih dijelova Hrvatske te Festival kulena kroz koji se Baranja promovira kao premium gastro manifestacija.
