Prema danas objavljenom izvješću Svjetske banke o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update) gospodarski rast u regiji stabilizira se nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-ih.
U posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo je brže od prosjeka EU-a. Hrvatski BDP po stanovniku (prema standardu kupovne moći) 2023. dosegnuo je 76 % prosjeka EU-a, u odnosu na 67 % u 2019. Očekuje se da će 2024. gospodarstvo rasti za 3,5 %, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u 2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije godine ukupna državna potrošnja ostati s ograničena, što bi, u kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom, trebalo omogućiti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga.
Ove godine u regiji se očekuje umjeren rast od 3,3 % u odnosu na 3,5 % u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 % u 2025. To je znatno slabije od prosječnog rasta od 5,1 % u razdoblju od 2000. do 2009. i niže od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i dobile status zemalja visokog dohotka. Zbog niže inflacije ove su godine neke središnje banke počele snižavati svoje kamatne stope. Međutim, prevladava oprez zbog zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka.
U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa zemljama visokog dohotka.
„Zemlje Europe i središnje Azije vješto su upravljale nedavnim šokovima kao što su visoka inflacija, negativne posljedice ruske invazije u Ukrajini i slabijem rastu u Europskoj uniji, ključnom izvoznom tržištu regije”, rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Za veći rast produktivnosti u dugoročnom razdoblju zemlje u regiji morat će znatno poboljšati kvalitetu sekundarnog i tercijarnog obrazovanja, što je ključno za jačanje ljudskog kapitala i kreativnosti.”
Trenutačno se gospodarski rast zemalja u razvoju u Europi i središnjoj Aziji temelji na osobnoj potrošnji zahvaljujući rastu plaća, državnim transferima kućanstvima i smanjenju inflacije. Priljevi od doznaka iz inozemstva također su na razinama prije pandemije te i dalje podupiru gospodarsko širenje na zapadnom Balkanu, u južnom Kavkazu i središnjoj Aziji.
Turizam je još jedna svijetla točka u kontekstu razvoja regije, pri čemu dolasci međunarodnih turista nadilaze razine prije pandemije. U Turskoj je zabilježeno gotovo 30 % više dolazaka turista u prvoj polovini ove godine u odnosu na isto razdoblje 2018. i 2019. Međutim, izvoz robe slabo se oporavljao zbog usporavanja rasta gospodarstva Europske unije.
U Ukrajini će velike štete uzrokovane ruskom invazijom i opsežnim prekidima u opskrbi električnom energijom vjerojatno dovesti do usporavanja rasta s 5,3 % prošle godina na 3,2 % ove godine i 2 % u 2025. Očekuje se da će u Rusiji restriktivnija monetarna politika i sve veća obvezujuća ograničenja proizvodnih kapaciteta i radnih resursa usporiti rast s 3,6 % u 2023. na 3,2 % ove godine i 1,6 % u 2025.
U Turskoj, drugom najvećem gospodarstvu regije nakon Rusije, rast će ove godine usporiti na 3,2 %, s 5,1 % u 2023. zbog aktualnog restrukturiranja gospodarstva s rasta na temelju potrošnje te normalizacije monetarne i fiskalne politike. Naglo je usporio i rast investicija zbog smanjenja javnih ulaganja, visokih troškova zaduživanja i dodatnog usporavanja građevinske industrije.
Ulaganje u obrazovanje za jačanje ljudskog kapitala i poticanje rasta
U posebnoj analizi ljudskih resursa i njihove ključne uloge u poticanju gospodarskog rasta zaključeno je da se kvaliteta obrazovanja pogoršava u ključnom trenutku kad se brojne zemlje u regiji već suočavaju sa znatnim izazovima u pogledu demografskih kretanja i ljudskog kapitala. U brojnim zemljama stanovništvo ubrzano stari, dok je u nekim dijelovima regije stopa participacije radne snage i dalje niska, osobito za žene.
„Za dugoročni rast u regiji najpotrebnije je povećati kvalitetu obrazovanja, osobito visokog”, rekao je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Prioritiziranjem kvalitete obrazovanja i podržavanjem cjeloživotnog učenja zemlje će moći jačati svoj ljudski kapital, smanjiti pogrešnu raspodjelu resursa i gubitak stručne radne snage, potaknuti inovacije i usmjeravati održivi gospodarski rast i razvoj.”
U izvješću se napominje da su u čitavoj regiji stope upisa na svim razinama obrazovanja visoke. Problem je u kvaliteti obrazovanja, koja se posljednjih godina smanjila. U posljednjih deset godina znatno su se pogoršali rezultati testiranja PISA (Programa za međunarodnu procjenu učenika), koje se provodi među 15-godišnjicima. Razlike u kvaliteti osnovnog (primarnog i sekundarnog) obrazovanja osobito su velike za učenike iz nepovoljnog okruženja.
Rezultati su još slabiji za visoko obrazovanje. Zemlje u drugim regijama sa sličnom kvalitetom osnovnog obrazovanja ili sličnom razinom dohotka imaju bolja sveučilišta. Na primjer, samo se devet institucija iz regije nalazi među 500 najuspješnijih sveučilišta u svijetu prema časopisu Times Higher Education.
Slabosti su sustava visokog obrazovanja, među ostalim, zastarjeli kurikulumi, izostanak ulaganja u opremu i infrastrukturu, loše upravljanje i neusklađenost obrazovanja i potreba na tržištu rada. Za otklanjanje tih izazova trebat će ubrzati kurikularne reforme, osobito u predmetima iz STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), povećati kvalitetu visokog obrazovanja te zaposliti više bolje osposobljenih profesora kako bi se potaknuo razvoj ljudskog kapitala.
