Nove prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) signaliziraju tešku budućnost za svjetsko gospodarstvo, obilježenu slabašnim rastom, eskalacijom trgovinskih napetosti i velikom zaduženošću, upozorila je direktorica Kristalina Georgieva.
“Nisam previše pesimistična, jer ako pogledamo kretanje svjetskog gospodarstva, istina je da bi moglo biti bolje, ali i puno gore”, rekla je u četvrtak Georgieva tijekom rasprave u sjedištu MMF-a uoči sastanaka koji se održavaju idući tjedan u Washingtonu.
Globalna trgovina više nije motor rasta kao što je nekoć bila, ali nije postala ni uteg, rekla je šefica MMF-a, ističući da su desetljeća međuovisnosti ipak bila brana valu trgovinskih ograničenja koji je krenuo nakon pandemije covida.
Sve izraženiji protekcionizam i sve veća trgovinska ograničenja štete globalnom gospodarstvu, ograničavaju rast trgovine i koče već slabašno svjetsko gospodarstvo, rekla je Georgieva, kojoj je ovog mjeseca započeo drugi petogodišnji mandat u međunarodnom zajmodavcu.
Među rijetkim dobrim vijestima izdvojila je posustajanje inflacije i povratak cjenovne stabilnost, uz uredno poboljšanje situacije na tržištu rada u Sjedinjenim Državama i Europi.
Sjedinjene Države nisu u recesiji, iako su kamatne stope u protekla tri ciklusa bile izazvale značajno slabljenje gospodarske aktivnosti, i očekuje se da će broj nezaposlenih ostati relativno nizak, rekla je.
Kina usporava, Indija ubrzava, američkom gospodarstvu ide prilično dobro, ali Europa može i bolje, poručila je sa skupa u sjedištu MMF-a.
“Naše prognoze ukazuju na tešku kombinaciju slabog rasta i velike zaduženosti – tešku budućnost”, rekla je Georgieva, ukazujući na mješovite ekonomske prognoze za glavne svjetske igrače.
Rast u cjelini neće biti dovoljan da se iskorijeni siromaštvo u svijetu, da se otvori potreban broj radnih mjesta ili generiraju porezni prihodi potrebni za servisiranje golemog duga i financiranje ulaganja, istaknula je šefica MMF-a.
Tvrdokorno visoke cijene nesrazmjerno pogađaju siromašne a sukob na Bliskom istoku mogao bi eskalirati i destabilizirati regionalna gospodarstva i globalna tržišta robe, upozorila je.
Brine je i povećanje vojne potrošnje budući da smanjuje raspoloživa sredstva za druge prioritete, uključujući pomoć zemljama u razvoju.
Izgledi su sumorni, ali može se napraviti puno toga da se potakne rast, smanji dug i izgradi otpornije gospodarstvo, naglasila je, istaknuvši da zemlje mogu surađivati kako bi sačuvale prednosti trgovine, osigurati fiskalni prostor za zelenu tranziciju i ukinuti subvencije za fosilna goriva.
I umjetna inteligencija mogla bi biti koristan instrument i poboljšati produktivnost, pod uvjetom da vlade kreiraju mehanizme upravljanja.
“Umjetna inteligencija hitno iziskuje regulatorne i etičke odredbe koje će u osnovi obuhvatiti čitav svijet. Zašto? Zato što umjetna inteligencija ne poznaje granice i već je posvuda prisutna na mobitelima”, upozorila je.
(Hina)
