Podizanje carina i otvaranje trgovinskog rata između SAD-a i EU-a negativno će utjecati na vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske i SAD-a, ali ne treba očekivati značajnije negativne učinke novih carinskih politika američke vlade na hrvatsku ekonomiju, kazao je u srijedu za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.
Osim proizvođača lijekova te nekoliko grupa prehrambenih proizvoda namijenjenih američkom tržištu, Hrvatska, kako je rekao, ostvaruje značajan izvoz oružja u SAD.
Međutim, Novotny napominje kako uvođenje carina i druge odluke nove američke administracije u odnosu na multilateralne organizacije i NATO savez, mogu imati pozitivne kohezijske učinke na ekonomije svih EU-ovih članica.
Velika vojna ulaganja i ulaganja u infrastrukturu koju najavljuje nova njemačka vlada i Europska komisija, pokrenut će, naveo je, novi ciklus potražnje i otvarati nova radna mjesta.
EU ojačan fiskalnim pravilima
Za razliku od visoko zadužene savezne države u SAD-u, zahvaljujući prihvaćenim fiskalnim pravilima EU se u cjelini, izuzev pojedinih zemalja, može dodatno zadužiti za nekoliko tisuća milijardi eura, kaže Novotny.
Dodaje da će se novo zaduženje i nova fiskalna pravila ostvariti u kratkom i srednjem roku i imati pozitivne učinke na ekonomski rast i zapošljavanje.
U dugom roku će rast javnih ulaganja i javnog duga dovesti do rasta opasnosti od inflacije i stagnacije, ali u ovom geopolitičkom trenutku o dugoročnim opasnostima ekspanzivnih fiskalnih politika nitko ne razmišlja, kazao je Novotny u odgovoru na Hinin upit.
Naveo je i kako se najveći pad prodaje europskih proizvoda u SAD zbog podizanja carinskih prepreka, očekuje u području farmaceutskih proizvoda. Naime, velike američke farmaceutske kompanije imaju proizvodnju u EU-u i Ujedinjenom Kraljevstvu te izvoze na tržište SAD. Na primjer, Pfizer ima desetak tvornica u Europi, uključujući i Hrvatsku.
Eventualni pad prodaje na tržištu SAD, kako je rekao, europska će poduzeća nadoknaditi na unutrašnjem i trećim tržištima.
“Zbog ovakvih predviđanja burzovni indeksi u EU-u nisu doživjeli značajniji pad, odnosno u nekim sektorima poput vojne industrije se vidi snažan rast cijena dionica. U ovakvom kontekstu ipak ne treba očekivati značajnije negativne učinke novih carinskih politika američke vlade na europsku, pa tako niti na hrvatsku ekonomiju”, kazao je Novotny.
Europska komisija uvodi protumjere nakon što su američke carine na uvoz čelika i aluminija iz EU-a u srijedu stupile na snagu.
“Komisija žali zbog američke odluke o nametanju carina, smatrajući ih neopravdanim, ometajućim za transatlantsku trgovinu i štetnim za poduzeća i potrošače, što često dovodi do viših cijena”, navodi Komisija.
Komisija će od 1. travnja aktivirati postojeće protumjere protiv Sjedinjenih Država koje su bile suspendirane 2018. i 2020. godine.
Te su mjere usmjerene na niz američkih proizvoda poput motocikala, burbona i čamaca i odgovor su na gospodarsku štetu vrijednu 8 milijardi eura izvoza čelika i aluminija iz EU-a.
Kao odgovor na nove američke carine koje utječu na više od 18 milijardi eura izvoza iz EU-a, Komisija je najavila i paket novih protumjera za američki izvoz, koji će stupiti na snagu sredinom travnja, nakon savjetovanja država članica i dionika.
Ukupno, protumjere koje bi se mogle primijeniti na izvoz robe iz SAD-a dosežu vrijednost od 26 milijardi, što odgovora ekonomskom opsegu američkih carina.
(Hina)
