Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska mogle bi povećati produktivnost rada za čak 10 do 15 posto širom primjenom digitalnih tehnologija, osobito softverskih rješenja i alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvješću za EU‑u (EU Regular Economic Report) koji je danas objavila Grupacija Svjetske banke. S obzirom na to da gospodarstvo Europske unije raste po stopi od približno jedan posto godišnje, poboljšanje takvih razmjera moglo bi potaknuti rast, povećati plaće i doprinijeti otpornosti radnih mjesta.
Izvješće „Uspon inovacija: povećanje potencijala za radna mjesta i gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi” (Innovation Rising: Lifting Central and Eastern Europe’s Jobs and Growth Potential) pokazuje da regija ulazi u novu fazu razvoja. Konvergencija s Europskom unijom pomogla je izgraditi snažne temelje za inovacije, no održavanje rasta sve će više ovisiti o mobilizaciji privatnih ulaganja i usmjeravanju kapitala prema najproduktivnijim poduzećima. Brže i šire prihvaćanje novih tehnologija – osobito među malim i srednjim poduzećima – moglo bi ubrzati rast i dodatno ojačati konkurentnost cijele regije.
„Srednja i istočna Europa u protekla je dva desetljeća ostvarila impresivan napredak, približila razinu dohotka prosjeku Europske unije i proširila mogućnosti za milijune ljudi“, izjavila je Anna Akhalkatsi, direktorica Svjetske banke za Europsku uniju. „Očuvanje tog napretka ovisit će o povećanju produktivnosti – kroz širu primjenu digitalnih tehnologija, snažnija ulaganja u vještine te jasna i predvidiva pravila koja poduzećima omogućuju inoviranje, rast i konkurentnost. Upravo se tako stvaraju brojnija i kvalitetnija radna mjesta te jača otpornost gospodarstva na buduće izazove.“
U protekla dva desetljeća Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska ostvarile su snažan rast dohotka zahvaljujući trgovinskoj integraciji i uključenosti u europske lance vrijednosti. Međutim, taj model rasta postupno doseže svoje granice. S obzirom na smanjenje radno sposobnog stanovništva i već napeta tržišta rada, daljnji napredak kroz povećanje radne snage ili natjecanje nižim troškovima postaje sve teže ostvariv. Održavanje konvergencije s Europskom unijom u sve će se većoj mjeri oslanjati na rast produktivnosti, potaknut inovacijama, bržim uvođenjem digitalnih tehnologija te prelaskom poduzeća na djelatnosti s većom dodanom vrijednošću i kvalitetnija radna mjesta.
Analiza također ističe koliko je važno da se inovacije i nove tehnologije brzo i ravnomjerno šire cjelokupnim gospodarstvom. Izdvajanja za istraživanje i razvoj u Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj i dalje su ispod prosjeka Europske unije – manja su od 1,5 posto BDP‑a, u usporedbi s prosječnih 2,2 posto u EU‑u. Poduzeća također ulažu manje u nematerijalnu imovinu, poput softvera, istraživanja, podataka i unapređenja upravljanja. U Poljskoj, primjerice, na takva ulaganja otpada 26 posto ukupnih korporativnih ulaganja, dok je prosjek u Europskoj uniji 37 posto. Manja poduzeća, osobito u Bugarskoj i Rumunjskoj, zaostaju u digitalnoj transformaciji, što ograničava rast produktivnosti. Smanjenje tih razlika pomoglo bi gospodarstvima srednje Europe da dosegnu nove faze rasta, uz stvaranje produktivnijih i otpornijih radnih mjesta.
