Virovitica okupila vodeće ljude sajamske industrije na 12. međunarodnoj konferenciji o sajmovima i sajmovanju. Glavni organizatori bili su Suvremena trgovina i Viroexpo.
U povodu Global Exhibition Daya u Virovitici je održana 12. međunarodna konferencija o sajmovima i sajmovanju pod nazivom „Od ideje do prezentacije“, koja je okupila predstavnike sajamske industrije, gospodarstva, akademske zajednice i institucija iz Hrvatske i inozemstva.
Kroz niz stručnih predavanja i dvije panel rasprave sudionici su otvorili ključna pitanja budućnosti sajmova – od digitalizacije i normizacije, preko novih poslovnih modela i zakonodavnog okvira, do važnosti osobnih poslovnih kontakata u vremenu umjetne inteligencije i virtualne komunikacije.
Konferencija je još jednom potvrdila da sajmovi danas predstavljaju mnogo više od prostora za izlaganje proizvoda i usluga. Oni postaju mjesta susreta ideja, stvaranja partnerstava, razvoja inovacija i povezivanja gospodarstva na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Sajmovi postaju infrastruktura globalnog poslovanja
Srećko Sertić, direktor i glavni urednik Suvremene trgovine, istaknuo je kako sajamska industrija prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u svojoj novijoj povijesti. Sajmovi više nisu samo mjesta predstavljanja proizvoda i usluga, već postaju poslovni centri za povezivanje gospodarstva, razmjenu znanja, inovacije i razvoj partnerstava.
Naglasio je da su pandemija, digitalizacija i geopolitičke promjene ubrzale razvoj hibridnih modela koji povezuju fizička događanja s digitalnim platformama, virtualnim sastancima i alatima umjetne inteligencije. Ipak, osobni kontakt ostaje nezamjenjiv te i dalje predstavlja ključnu vrijednost sajmova.
Prema njegovim riječima, fokus organizatora sve se više usmjerava na kvalitetu sadržaja, edukaciju, konferencijske programe i ukupno iskustvo sudionika, dok održivost postaje standard kroz energetsku učinkovitost, smanjenje otpada i digitalna rješenja.
Sertić je istaknuo da globalna sajamska industrija ponovno bilježi snažan rast, potvrđujući svoju važnost u internacionalizaciji poslovanja i otvaranju novih tržišta. Upozorio je i na izazove poput geopolitičkih promjena, trgovinskih sukoba i konkurencije digitalnih platformi, zbog čega su inovacije i prilagodba nužni.
Zaključio je kako sajmovi više nisu samo mjesta prodaje, nego postaju važna infrastruktura globalnog poslovanja koja povezuje industrije, potiče inovacije i stvara poslovne ekosustave budućnosti.
Dubravko Ćuk, direktor granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca, istaknuo je kako sajmovi i dalje imaju nezamjenjivu ulogu u poslovnom povezivanju unatoč ubrzanoj digitalizaciji i razvoju novih komunikacijskih alata.
Govoreći na Global Exhibition Dayu, naglasio je da sama ideja nije dovoljna te da vrijednost nastaje tek kada se pretvori u proizvod, uslugu, poslovni kontakt i konkretan poslovni odnos. Upravo zato sajmovi ostaju mjesta na kojima se povjerenje gradi kroz izravne susrete, razgovore i iskustvo.
Prema njegovim riječima, u vremenu dominacije digitalnih kanala, umjetne inteligencije i online prodaje, osobni kontakt postaje još važniji. Sajmovi omogućuju poduzetnicima predstavljanje proizvoda, usporedbu konkurencije, pronalaženje partnera i otvaranje novih tržišta, povezujući proizvodnju, trgovinu, usluge i inovacije.
Ćuk je posebno istaknuo značaj sajma Viroexpo, koji od 1996. godine potvrđuje da i regionalne sredine mogu razvijati snažne platforme za gospodarsku suradnju, međunarodno povezivanje i promociju domaćih proizvoda. Naglasio je kako se razvoj ne događa samo u velikim gospodarskim centrima, već i u sredinama koje imaju ljude, ideje, upornost i suradnju.
Zaključio je da budućnost sajamske industrije nije samo u izložbenom prostoru, već u kvalitetnom sadržaju, poslovnom umrežavanju, digitalnim rješenjima i stvaranju konkretnih poslovnih prilika. „Sajmovi pretvaraju ideju u susret, a susret u posao“, poručio je.
Zlatko Pleša, predsjednik Županijske komore Virovitica Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je da je Viroexpo tijekom godina prerastao lokalne okvire te postao prepoznatljiva gospodarska manifestacija i važna platforma za povezivanje poduzetnika, obrtnika i predstavnika različitih gospodarskih sektora.
Naglasio je kako je Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Virovitica, zajedno s Gradom Viroviticom, Virovitičko-podravskom županijom, turističkim zajednicama i drugim partnerima, jedan od suorganizatora sajma koji kontinuirano doprinosi promociji gospodarstva i regionalnog razvoja.
Prema njegovim riječima, sajmovi danas imaju mnogo širu ulogu od samog izlaganja proizvoda. Oni su mjesta susreta, razmjene iskustava, stvaranja novih poslovnih prilika i promocije inovacija. U vremenu brzih gospodarskih i tehnoloških promjena omogućuju poduzetnicima uvid u nove trendove, tehnologije i tržišne mogućnosti te stvaranje vrijednih poslovnih partnerstava.
Pleša je istaknuo da je jedna od ključnih zadaća Hrvatske gospodarske komore poticanje i promocija gospodarstvenika na sudjelovanje na sajmovima, kao važnom alatu za jačanje konkurentnosti i razvoj poslovanja.
Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice, naglasio je da se gospodarstvo nalazi u razdoblju ubrzane transformacije pod utjecajem digitalizacije, automatizacije i umjetne inteligencije, zbog čega je nužna prilagodba poduzetnika i institucija novim tržišnim okolnostima.
Istaknuo je kako je zadaća lokalnih i regionalnih institucija pružiti potporu gospodarstvu u procesu tehnološke i poslovne transformacije, posebno u uvjetima nedostatka radne snage i sve izraženijih demografskih izazova. Prema njegovim riječima, automatizacija i robotizacija postaju važni alati za održavanje konkurentnosti gospodarstva.
Govoreći o ulozi sajmova, Kirin je naglasio da unatoč razvoju digitalnih komunikacija i online poslovanja, osobni susreti ostaju nezamjenjivi. Sajmovi su, kako je rekao, od davnina mjesta razmjene znanja, ideja, inovacija i poslovnih kontakata te i danas predstavljaju ključne platforme za razvoj gospodarstva.
Posebno je istaknuo gospodarski razvoj Virovitice i Virovitičko-podravske županije, naglasivši važnost prometne infrastrukture, ulaganja u poljoprivredu i jačanja lokalnog poduzetništva. Upozorio je da kvalitetan proizvod sam po sebi nije dovoljan bez učinkovite promocije i prezentacije na tržištu.
“Sajmovi imaju važnu ulogu u povezivanju gospodarstvenika, razmjeni iskustava i promociji domaćih proizvoda te predstavljaju jedno od ključnih mjesta za stvaranje novih poslovnih prilika i razvoj hrvatskog gospodarstva”, podcrtao je Kirin.
Dinko Begović, predsjednik Županijske skupštine Virovitičko-podravske županije, istaknuo je važnost institucija koje prepoznaju gospodarski razvoj kao temelj stvaranja novih vrijednosti, poduzetničkih inicijativa i održivog rasta.
Naglasio je da su kvalitetna prezentacija i promocija ključni elementi svakog uspješnog projekta, osobito za male i srednje poduzetnike koji predstavljaju okosnicu lokalnog gospodarstva.
Posebno je izdvojio značaj sajma Viroexpo, koji je tijekom godina prerastao u jednu od najvažnijih gospodarskih manifestacija regije. Sajam, kako je rekao, uspješno povezuje poduzetnike, obrtnike i institucije na nacionalnoj i međunarodnoj razini te stvara prilike za razvoj poslovne suradnje i sklapanje novih poslova.
„Vrijednost Viroexpa potvrđuje kontinuirani rast broja izlagača i posjetitelja, ali i konkretni poslovni rezultati ostvareni kroz susrete i kontakte na sajmu“, rekao je na kraju i otvorio konferenciju.
Trendovi i izazovi sajamske industrije
U svom uvodnom izlaganju, Viroexpo – od 1996. do danas, Bojan Mijok, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije te direktor sajma Viroexpo, predstavio je razvojni put sajma koji je od skromne poljoprivredne manifestacije prerastao u jednu od najvažnijih gospodarskih sajamskih priredbi u Hrvatskoj.
Podsjetio je da je sajam započeo 1996. godine pod nazivom Agroexpo s 30 izlagača i oko 1.200 posjetitelja, da bi tijekom gotovo tri desetljeća kontinuirano rastao i širio djelatnosti s poljoprivrede na cjelokupno gospodarstvo i obrtništvo. Danas Viroexpo okuplja više od 500 izlagača i desetke tisuća posjetitelja te predstavlja važnu platformu za poslovno povezivanje, promociju proizvoda i međunarodnu suradnju.
Istaknuo je kako je kroz godine sajam više puta mijenjao lokaciju i infrastrukturu, prateći rast interesa izlagača i posjetitelja. Posebno je naglasio izgradnju suvremenog sajamskog prostora i daljnje planove širenja kapaciteta, uključujući nove izložbene hale i dodatne sadržaje koji će omogućiti daljnji razvoj manifestacije.
Mijok je naglasio da uspjeh Viroexpa počiva na jasnoj razvojnoj viziji, snažnoj potpori lokalnih i državnih institucija, partnerstvu s gospodarstvom te kontinuiranom ulaganju u kvalitetu sadržaja i organizacije. Sajam, kako je rekao, nije usmjeren na ostvarivanje dobiti, već na stvaranje dodatne vrijednosti za izlagače, poduzetnike i lokalnu zajednicu.
Govoreći o budućnosti, najavio je daljnju digitalizaciju sajamskih sadržaja, razvoj novih infrastrukturnih projekata i širenje izložbenih kapaciteta kako bi Viroexpo zadržao status vodeće gospodarske manifestacije regije.
Na kraju je istaknuo kako Viroexpo nije samo sajam, već simbol razvoja Virovitice i Virovitičko-podravske županije te dokaz da zajednička vizija, partnerstvo i upornost mogu stvoriti prepoznatljiv gospodarski brend nacionalnog značaja.
Prof. dr. sc. Krešimir Buntak, predsjednik Upravnog odbora Instituta za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave te redoviti profesor na Sveučilištu Sjever, govorio je o ulozi normizacije u razvoju sajamske industrije.
Istaknuo je da norme ne treba promatrati kao administrativni teret, nego kao alat za podizanje kvalitete, sigurnosti i povjerenja u sajamsko poslovanje. Prema njegovim riječima, sajmovi se moraju promatrati iz dvije perspektive: kao organizacije koje posluju tijekom cijele godine i kao događaji koji okupljaju izlagače, posjetitelje, partnere i institucije.
Buntak je naglasio da kvalitetno upravljanje počiva na jasnim procesima, odgovornostima i pravilima, a rezultat takvog sustava trebaju biti bolja usluga, veće zadovoljstvo izlagača i posjetitelja te snažnije povjerenje partnera. Posebno je upozorio da norme nisu vezane samo uz proizvode, već i uz usluge, javni sektor, lokalnu zajednicu, sigurnost, održivost i digitalno poslovanje.
Govoreći o budućnosti sajmova, istaknuo je važnost uključivanja svih zainteresiranih strana – izlagača, posjetitelja, lokalne zajednice, gospodarstva i institucija. Kao ključna područja razvoja izdvojio je sigurnost i zdravlje sudionika, zelenu tranziciju, upravljanje rizicima, digitalizaciju, kibernetičku sigurnost, zaštitu privatnosti te primjenu umjetne inteligencije.
Prema njegovim riječima, normizacija može biti strateški kompas sajamske industrije jer pomaže pretvoriti pojedinačni događaj u prepoznatljiv, pouzdan i konkurentan brend. Zaključio je da se budućnost sajmova mora graditi na kvaliteti, izvrsnosti, sigurnosti, održivosti i digitalnoj spremnosti.
Prvi panel konferencije, pod nazivom „Trendovi i izazovi sajamske industrije“ otvorio je raspravu o tome kako se hrvatski sajmovi prilagođavaju novim tržišnim okolnostima, promjenama u očekivanjima izlagača i posjetitelja te potrebi modernizacije infrastrukture i usluga. Sudionici su bili: Damjana Domanovac, direktorica sajma PLACE2GO; Zoran Ušurić, pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma; Alen Vukašinović, direktor, OS Centar, Osijek i Ivan Dropuljić, direktor Zagreb VinoComa.
Zoran Ušurić, pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma, govorio je o Zagrebačkom velesajmu kao instituciji duge tradicije, osnovanoj 1905. godine, koja je desetljećima bila jedan od najvećih sajamskih prostora u Europi. Istaknuo je da današnji sajamski modeli zahtijevaju drukčiji pristup te da je dio prostora potrebno prenamijeniti, dok preostali sajamski kapaciteti moraju proći novi investicijski ciklus. Naglasio je kako je infrastruktura stara oko 70 godina te da su obnova, modernizacija i podizanje kvalitete usluge nužni za daljnji razvoj.
Damjana Domanovac, direktorica sajma PLACE2GO, upozorila je da je organizacija međunarodnog sajma u Hrvatskoj posebno zahtjevna zbog malog tržišta i izazova privlačenja stranih izlagača. PLACE2GO se, kako je istaknula, razvijao kroz specijalizaciju, povjerenje partnera i dugogodišnje međunarodne kontakte. Sajam danas kombinira B2C i B2B format, poslovni dan, aplikaciju za dogovaranje sastanaka i program koji traje i izvan samog sajamskog termina. Posebno je naglasila da su standardizacija i viša razina kvalitete važni ciljevi, ali da je za njih nužno najprije osigurati osnovne infrastrukturne uvjete.
Alen Vukašinović, direktor OS Centra u Osijeku i bivši direktor Osječkog sajma, govorio je o važnosti institucionalne potpore i razumijevanja vlasnika za opstanak i razvoj regionalnih sajmova. Podsjetio je da je Osječki sajam svojedobno bio pred gašenjem, no da je zahvaljujući jasnoj prezentaciji njegove gospodarske uloge i potpori Grada Osijeka pokrenut projekt izgradnje novog sajamskog prostora, današnjeg Gospodarskog centra. Ključ uspjeha, prema njegovim riječima, bio je u pristupu izlagačima, jačanju njihove vidljivosti, suradnji s medijima i stvaranju osjećaja da je svaki izlagač važan.
Ivan Dropuljić, direktor Zagreb VinoComa, istaknuo je važnost povjerenja, osobnog odnosa i dugoročne suradnje s izlagačima. Govoreći iz perspektive vinskog festivala, naglasio je da formalni standardi nisu jedini presudni element uspjeha, već i sposobnost organizatora da izlagačima olakša nastup, logistiku i prezentaciju. Kao ključnu vrijednost izdvojio je zadovoljstvo izlagača i stvaranje okruženja u kojem se oni osjećaju sigurno, prepoznato i poslovno motivirano.
Panel je pokazao da se hrvatska sajamska industrija razvija u različitim uvjetima: od velikih povijesnih sustava poput Zagrebačkog velesajma, preko specijaliziranih međunarodnih sajmova poput PLACE2GO-a, do regionalnih sajamskih centara i tematskih manifestacija poput Zagreb VinoComa. Zajednička poruka svih sudionika bila je da sajmovi moraju ulagati u infrastrukturu, kvalitetu usluge, digitalne alate, medijsku vidljivost i profesionalizaciju, ali da njihova temeljna vrijednost ostaje osobni susret.
Sudionici su se složili da tehnologija, norme i standardizacija mogu unaprijediti sajamsko poslovanje, ali ne mogu zamijeniti ono zbog čega sajmovi postoje – neposredan kontakt, povjerenje, poslovni odnos i iskustvo koje nastaje tek u izravnom susretu izlagača i posjetitelja.
Panel je moderirao prof.dr.sc. Krešimir Buntak, predsjednik Upravnog odbora Instituta za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave i redoviti profesor u trajnom izboru na Sveučilištu Sjever.
Poslovni susreti koji stvaraju vrijednost
Drugi panel, pod nazivom „Poslovni susreti koji stvaraju vrijednost“, otvorio je dr. sc. Mato Arlović izlaganjem o pravnom uređenju sajmova, s naglaskom na postojeće stanje i moguće buduće zakonodavne promjene.
Arlović je istaknuo da sajmovi danas obuhvaćaju širok raspon odnosa – od organizatora, izlagača i posjetitelja do korisnika usluga, institucija, lokalne zajednice i međunarodnih partnera. Upravo zbog te složenosti, smatra da postojeći pravni okvir nije dovoljno jasan ni sustavan.
Prema njegovim riječima, sajamska djelatnost u Hrvatskoj uređena je fragmentirano, kroz različite zakone, lokalne propise, pravilnike, preporuke komora i europske direktive. Takav sustav stvara pravnu nesigurnost, osobito u slučajevima sporova, poticaja, prava i obveza izlagača te organizacije sajmova različitog statusa – lokalnih, regionalnih, državnih, međunarodnih i specijaliziranih.
Posebno je upozorio na potrebu razlikovanja sajmova kao gospodarskih manifestacija, međunarodnih izložbi i specijaliziranih događanja, jer svaka od tih kategorija otvara različita pravna pitanja. Naglasio je da bi pravila trebala jasno definirati status organizatora, prava i obveze izlagača, zaštitu posjetitelja, odgovornost za sigurnost, korištenje javnih potpora i uvjete tržišnog nastupa.
Arlović se založio za donošenje posebnog krovnog zakona o sajmovima, odnosno sajamskoj djelatnosti, koji bi ujednačio osnovna pravila, smanjio pravne praznine i osigurao jednak tretman svih sudionika na tržištu. Takav zakon, prema njegovu mišljenju, ne bi trebao ukinuti ovlasti lokalne i regionalne samouprave, nego im omogućiti da posebnosti svojih sredina uređuju unutar jasnog nacionalnog okvira.
Zaključio je da bi kvalitetnije pravno uređenje moglo otvoriti novu fazu razvoja sajamske djelatnosti u Hrvatskoj, potaknuti ulaganja, zaštititi organizatore i izlagače te snažnije povezati sajmove s razvojem gospodarstva, novih tehnologija i deficitarnih proizvodnih djelatnosti.
Uslijedilo je prezentiranje Interreg projekta Pannon Future Forest Mentorske mreže i centra znanja koji potiču vještine i znanja poslovnih aktera i organizacija za podršku kako bi se njegovali pionirski poslovni koncepti u spajanju sektora zelenog gospodarstva temeljenog na šumama. Projekt je podržan programom Interreg Central Europe uz sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Predstavio ga je prof. dr. sc. Aleksandar Erceg, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i voditelj Centra za cjeloživotno učenje, istaknuvši da se šume najčešće promatraju kroz tradicionalni model – sadnju, sječu i drvnu industriju – dok projekt nastoji otvoriti prostor za inovativnije, održive i tržišno zanimljive oblike korištenja šumskih resursa. Cilj je stvoriti mrežu centara znanja koja će jačati vještine i kapacitete dionika za razvoj novih poslovnih modela u području upravljanja šumama.
Erceg je naglasio da šume mogu biti temelj za niz novih djelatnosti: od zelenog i regenerativnog turizma, edukacijskih programa i aktivnosti u prirodi, do proizvoda iz šume, gastronomije, bioekonomije, prirodnih rješenja i certifikacijskih modela povezanih s održivošću.
Posebno je istaknuo potencijal kontinentalnog turizma, gdje šume mogu postati važan resurs za stvaranje autentičnih iskustava, razvoj posjetiteljske ekonomije i jačanje turističke ponude izvan obalnih destinacija. Kao primjer naveo je rastući interes za sadržaje koji povezuju prirodu, zdravlje, edukaciju, gastronomiju i očuvanje okoliša.
Projekt Pannon Future Forest, prema njegovim riječima, povezuje partnere iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije te nastoji potaknuti drugačije promišljanje šuma – ne samo kao sirovinske baze, nego kao prostora za inovacije, poduzetništvo i održivi regionalni razvoj.
Šume mogu biti snažan pokretač zelenog gospodarstva, novih poslovnih modela i međunarodne suradnje, pod uvjetom da se njima upravlja održivo, kreativno i u skladu s potrebama suvremenog tržišta.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je panel rasprava, a sudionici su bili: Zlatko Canjuga, direktor C Pakiranje d.o.o. Zagreb; Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda; dr. Márk Győrvári, predsjednik Upravnog odbora Centra za razvitak poduzetništva Baranjske županije iz Mađarske i Igor Tomljanović Becker, vlasnik i direktor tvrtke Grafiti Becker i voditelj auto-moto udruge / racing tim BECKER RACING, Virovitica.
Panel je moderirao Srećko Sertić, direktor i glavni urednik časopisa Suvremena trgovina, istaknuvši kako sajmovi i poslovni događaji danas imaju mnogo širu ulogu od pukog predstavljanja proizvoda i usluga. Oni su mjesta na kojima nastaju partnerstva, otvaraju se nova tržišta, razmjenjuju iskustva i grade dugoročni poslovni odnosi.
Sajmovi kao platforma razvoja
Bernarda Cecelja podsjetila je kako je razvoj njezine poslovne grupacije, od proizvodnje madraca do suvremenih zdravstvenih i rehabilitacijskih usluga, u velikoj mjeri bio povezan upravo sa sajmovima i poslovnim umrežavanjem. Naglasila je da se uspjeh ne postiže preko noći te da izlagači moraju godinama graditi svoju prepoznatljivost, povjerenje kupaca i poslovnih partnera.
Posebno je istaknula važnost kontinuiranih inovacija, novih proizvoda i praćenja tržišnih trendova, jer upravo noviteti predstavljaju razlog zbog kojeg se posjetitelji i partneri iznova vraćaju na sajmove.
Sajmovi kao ogledalo industrije
Zlatko Canjuga govorio je iz perspektive ambalažne industrije koja prolazi kroz snažne tehnološke i regulatorne promjene. Prema njegovim riječima, najveći svjetski sajmovi danas nisu samo prodajne platforme, već mjesta na kojima se može jasno vidjeti smjer razvoja cijele industrije.
Osvrnuo se na izazove s kojima se suočava europska proizvodnja – od visokih troškova poslovanja i problema u dobavnim lancima do nedostatka radne snage i sve snažnije konkurencije iz Azije. U tom je kontekstu upozorio kako Hrvatskoj nedostaje jasna nacionalna strategija razvoja industrije i sajamske infrastrukture.
Canjuga je posebno naglasio važnost standardizacije, certifikacije i tehnoloških ulaganja kao preduvjeta za dugoročnu konkurentnost domaćih proizvođača.
Povezivanje gospodarstva i institucija
Dr. Márk Győrvári predstavio je iskustva iz Mađarske, naglasivši kako uspješni sajmovi moraju povezivati cijeli gospodarski ekosustav – poduzetnike, razvojne agencije, financijske institucije, lokalnu samoupravu i obrazovne ustanove.
Prema njegovim riječima, upravo takva suradnja omogućuje stvaranje novih poslovnih prilika, lakši pristup financiranju i kvalitetnije korištenje razvojnih programa, osobito onih koji se financiraju iz europskih fondova.
Posebno je istaknuo važnost regionalne i prekogranične suradnje, koja u srednjoeuropskom prostoru otvara dodatne mogućnosti za razvoj poduzetništva i međunarodno povezivanje.
Brendovi nastaju kroz zajednicu
Igor Tomljanović Becker govorio je o iskustvima povezivanja poduzetništva i motorsporta. Objasnio je kako su poslovne prilike često rezultat zajedničkih interesa, neformalnih susreta i aktivnosti koje okupljaju ljude oko zajedničke strasti.
Naglasio je kako su društvene mreže danas postale neizostavan nastavak svakog poslovnog događaja te važan alat za izgradnju prepoznatljivosti brenda. Prema njegovu mišljenju, autentičnost i stvaranje zajednice oko proizvoda ili usluge postaju važniji od klasičnih marketinških kampanja.
Potreba za novim modelima razvoja sajamske industrije
U završnom dijelu rasprave sudionici su se osvrnuli na budućnost sajmovanja u Hrvatskoj. Kao jedan od ključnih izazova istaknuta je potreba za većom specijalizacijom sajamskih priredbi te jačim povezivanjem javnog i privatnog sektora.
Posebno je naglašena važnost modela javno-privatnog partnerstva, te je istaknuto kako lokalne zajednice raspolažu infrastrukturom, dok privatni organizatori donose poduzetničku inicijativu, inovativnost i tržišni pristup.
Sudionici su se složili da budućnost pripada specijaliziranim sajmovima koji okupljaju jasno definirane sektore i ciljane skupine posjetitelja. Upravo takvi događaji, uz kvalitetnu organizaciju i snažnu institucionalnu podršku, mogu postati značajan alat gospodarskog razvoja, internacionalizacije poslovanja i promocije hrvatskog gospodarstva.
Rasprava je pokazala da se stvarna vrijednost poslovnih susreta ne mjeri brojem posjetitelja ili veličinom izložbenog prostora, nego kvalitetom uspostavljenih kontakata, razmijenjenih ideja i pokrenutih poslovnih inicijativa.
U vremenu ubrzane digitalizacije i virtualne komunikacije, sajmovi i dalje ostaju jedno od rijetkih mjesta gdje se poslovno povjerenje gradi neposrednim susretom. Upravo zato njihova uloga u povezivanju gospodarstva, poticanju inovacija i stvaranju novih poslovnih prilika ostaje jednako važna danas kao i prije desetljeća.
Zaključci 12. međunarodne konferencije o sajmovima i sajmovanju
Zaključujući rad konferencije, prof. dr. sc. Krešimir Buntak istaknuo je kako su brojna izlaganja i panel rasprave pokazale da se sajamska industrija nalazi u razdoblju intenzivnih promjena, ali i značajnih razvojnih prilika.
Prema njegovim riječima, sajmovi više nisu definirani veličinom izložbenog prostora ili brojem izlagača, nego vrijednošću koju stvaraju za izlagače, posjetitelje i poslovnu zajednicu. Upravo zato u središte budućeg razvoja treba staviti kvalitetu upravljanja, stvaranje poslovnih kontakata i iskustvo sudionika.
Posebno je naglasio kako digitalizacija, umjetna inteligencija i novi komunikacijski alati ne predstavljaju prijetnju sajmovima, već alat koji može unaprijediti njihovu organizaciju i učinkovitost. Unatoč snažnoj digitalnoj transformaciji, fizički susret, neposredna komunikacija i međusobno povjerenje ostaju temeljne vrijednosti sajmovanja koje tehnologija ne može zamijeniti.
Jedan od važnijih zaključaka konferencije odnosi se na potrebu kvalitetnijeg normativnog i strateškog uređenja sajamske djelatnosti. Sudionici su tijekom rasprava više puta upozorili na nedostatak jedinstvenog zakonodavnog i strateškog okvira koji bi povezao sajamsku industriju s gospodarskim, turističkim i razvojnim politikama države. Upravo zbog toga potrebno je uspostaviti sustavan pristup razvoju sajamske djelatnosti te izbjeći preklapanja i nedorečenosti postojećih propisa.
Buntak je naglasio kako budućnost hrvatskog sajmovanja vidi u specijalizaciji, internacionalizaciji i regionalnom povezivanju. Hrvatsko tržište, sa svojih nešto manje od četiri milijuna stanovnika, ne može dugoročno graditi razvoj isključivo na domaćim izlagačima i posjetiteljima. Stoga je nužno razvijati sajamske modele koji će biti privlačni i konkurentni na širem europskom tržištu.
Posebno je istaknuta važnost stvaranja novih poslovnih modela temeljenih na suradnji javnog i privatnog sektora, strateškom planiranju te kontinuiranom obrazovanju stručnih kadrova za potrebe sajamske industrije. Entuzijazam pojedinaca i pojedinačni uspjesi važni su za razvoj sektora, no za dugoročne iskorake potrebna su sustavna rješenja, jasne razvojne politike i dugoročne strategije.
Na samom kraju, prof. Buntak je poručio kako sajmovi i dalje ostaju jedan od najvažnijih alata gospodarskog povezivanja, promocije inovacija i razvoja poduzetništva. Njihova budućnost ovisit će o sposobnosti prilagodbe novim tehnologijama, očuvanju kvalitete i povjerenja te stvaranju okruženja koje potiče suradnju, inovativnost i međunarodnu konkurentnost.
Time je završena 12. međunarodna konferencija o sajmovima i sajmovanju, koja je još jednom potvrdila kako sajmovi nisu samo mjesta predstavljanja proizvoda i usluga, nego važni pokretači gospodarskog razvoja, poslovnog umrežavanja i stvaranja novih vrijednosti.
Zahvaljujemo svima koji su pomogli i podržali ovu konferenciju
pripremio: Srećko Sertić
fotografije: Miro Martinić
