Prehrambena sigurnost mora ostati jedno od ključnih strateških pitanja europske poljoprivrede, kao i općenito sigurnosti EU. To je bila jedna od glavnih poruka rasprave na neformalnom sastanku Vijeća AGRIFISH, na kojem je sudjelovao potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, održanom u Dublinu od 6. do 8. rujna. Irsko predsjedništvo naglasilo je potrebu snažnijeg povezivanja znanosti, inovacija, savjetodavnih službi i poljoprivrednika.
Sigurnost opskrbe hranom ne smije ostati samo deklarativni cilj. Mora ponuditi konkretne i primjenjive odgovore na izazove poput klimatskih promjena, prirodnih nepogoda te bolesti životinja i biljaka. Zato je potrebno pristup promijeniti od saniranja posljedica prema prevenciji i pravodobnoj pripravnosti, uz bolje upravljanje rizicima, jačanje pripravnosti za pojavu bolesti i ulaganja u otpornost proizvodnje.
U raspravi o upravljanju rizicima i krizama ministar se obratio Christopheu Hansenu, povjereniku Europske komisije za poljoprivredu i hranu, istaknuvši potrebu da se europska poljoprivreda više usmjeri na prevenciju i pripravnost, a manje na saniranje posljedica: „Hrvatska se već duže vremena zalaže za sveobuhvatnu reformu sustava upravljanja rizicima i krizama. Ovogodišnja je suša, na žalost, tu potrebu još jednom potvrdila. Zahvalni smo na brzoj reakciji Komisije i na pismu koje si nam nedavno uputio, ukazujući na mogućnosti za djelovanje koje nam već stoje na raspolaganju. Međutim, mi ne možemo i ne smijemo stalno biti u reaktivnom stanju, pogotovo kada nam se pruža prilika djelovati strateški.“
Inovacije kao temelj održivosti
Istraživanje i inovacije moraju ponuditi konkretna rješenja za gospodarsku, okolišnu i socijalnu održivost poljoprivrede. Bez njih je teško osigurati konkurentnu proizvodnju hrane, smanjiti troškove i odgovoriti na izazove europske poljoprivrede.
Strategija za stočarstvo i Akcijski plan za proteine prepoznati su kao važni instrumenti za razvoj sektora, posebno u jačanju otpornosti i strateške autonomije europske proizvodnje hrane. Nove tehnike uzgoja i znanstvena dostignuća mogu povećati produktivnost, smanjiti utjecaj na okoliš i pridonijeti sigurnijoj proizvodnji hrane.
No razvoj inovacija nije dovoljan. Njihova primjena ovisi o dostupnosti tehnologija, financiranju i ulaganjima, ali i jednostavnom regulatornom okviru.
Znanje, podaci i primjena u praksi
Za modernizaciju poljoprivrede važna je snažna i dobro opremljena savjetodavna služba koja znanje prilagođeno stvarnim potrebama proizvođača prenosi uz pomoć suvremenih digitalnih alata. Potrebno je povezivati znanstvenike, savjetnike i poljoprivrednike kako bi rezultati istraživanja brže dolazili do gospodarstava, uz razvoj zadruga, operativnih skupina i centara za inovacije.
Važni su i kvalitetni i dostupni podaci, ulaganje u kvalitetu tla te učinkovitije korištenje biomase i resursa. Financijski poticaji mogu ohrabriti uvođenje novih tehnologija, ali jednako su važne jednostavne procedure i regulatorni okvir koji potiče njihovu primjenu.
„Neophodna transformacija sektora iziskuje značajna sredstva i vrijeme, a njezin će uspjeh ovisiti o našoj sposobnosti da povežemo stvarne potrebe sektora s prioritetnim područjima za financiranje istraživanja i inovacija“, naglasio je ministar.
Dodao je kako održiva proizvodnja hrane postaje strateško pitanje koje zahtijeva koordinirani doprinos više javnih politika.
„Jedino tako možemo stvoriti uvjete u kojima će poljoprivrednici lakše usvajati nove tehnologije, povećavati otpornost svojih gospodarstava i doprinositi sigurnosti opskrbe hranom“, poručio je ministar.
Tijekom boravka u Irskoj ministar Vlajčić posjetio je UCD Lyons Farm, nastavnu i istraživačku farmu Sveučilišnog koledža Dublin, Irish National Stud and Gardens te ICBF Tully, centar za ispitivanje proizvodnih svojstava potomstva rasplodnih bikova.
