2. lipnja 2021. godine obilježen je Global Exhibitions Day i održana 7. Konferencija o sajmovima u organizaciji časopisa Suvremena trgovina, Osječkog sajma i Hrvatske gospodarske komore pod nazivom Transformacija sajamske industrije – Sajmovi – učinkoviti poslovni alat, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Sajmovi su ključni pokretač međunarodne trgovine robom i uslugama. Važni su marketinški instrumenti u B2B komunikaciji i pojačavaju konkurenciju i trgovinu u gotovo svim gospodarskim regijama širom svijeta, osiguravajući rast i radna mjesta. Ekonomska globalizacija i povećana orijentacija prema robnim markama, dodatni su čimbenici koji promiču važnost ovih tržišta na svjetskoj razini.
U tom se procesu organizatori sajmova razvijaju u marketinške partnere za tvrtke na sveobuhvatnije načine. Global Exhibitions Day svjetsko je obilježavanje industrije izložbi i događanja i svih koji su u to uključeni. Naglašava moć izložbi licem u lice za poticanje poslovanja, radnih mjesta, inovacija i lokalnih ulaganja. Kampanja se fokusira na poruke koje promiču vrijednost izlaganja za tvrtke, ključnu potpornu ulogu izložbi za razvoj trgovine i internacionalizacije, te poticajnu ulogu koju izložbe igraju u pokretanju inovacija i konkurentnosti tvrtki.
Global Exhibition Day, ujedno je sveopća proslava industrije izložbi i događanja i svih uključenih u nju. Međunarodna unija sajmova – UFI time pokreće, sada već peti put, inicijativu za predstavljanje načina na koji izložbena industrija doprinosi ciljevima održivog razvoja, koje su prihvatili Ujedinjeni narodi. Pritom se poseban naglasak stavlja na ove činjenice:
- Sajmovi i stručne izložbe čine veliku globalnu industriju;
- Sajmovi i stručne izložbe su učinkovit i održiv način poslovanja;
- Sajmovi i stručne izložbe mogu doprinijeti održivom svijetu;
- Sajamska industrija nudi različite mogućnosti zapošljavanja; te
- Direktan i indirektan ekonomski učinak
UFI je pripremio i podatke o globalnom ekonomskom utjecaju sajmova i izložbi. Sajmovi i stručne izložbe, naime, na globalnoj razini generiraju – direktno i indirektno – 275 milijardi eura ukupnog prihoda, a doprinose globalnom bruto društvenom proizvodu 167 milijardi eura. Oni podržavaju 3,2 milijuna radnih mjesta širom svijeta. Po tim poslovnim rezultatima, sajamska industrija zauzima 56. mjesto među svim gospodarskim djelatnostima, ravnopravno sa sektorima kao što su alatni strojevi ili medicinska i kirurška oprema.
Regionalni sajmovi u tom pogledu imaju izuzetno važno mjesto i sve se više profiliraju kao središta poslovnih aktivnosti i interesa.
Organizaciju Konferencije pozdravio je i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić koji je naglasio kako je vrijeme da i Osijek kao najveći grad na istoku Hrvatske dobije primjeren sajamski prostor.
„Osijek treba biti grad u kojem se sajmuje, a u tom smjeru djeluje i Osječko-baranjska županija gradnjom Gospodarskog centra u Osijeku koja će uskoro započeti. Osijek je četvrti grad po veličini u Hrvatskoj i najveći grad na istoku zemlje te kao takav mora imati primjeren sajamski prostor. Upravo iz tog razloga prije tri i pol godine, Osječko-baranjska županija inicirala je projekt izgradnje GC-a, a u idućih desetak dana potpisat ćemo ugovor s izvođačima radova vrijednih 47 milijuna kuna. Radi se o izuzetno modernom prostoru potpuno primjerenom sajmovanju i zahtjevima izlagača koji će ondje nuditi svoje proizvode. Želja nam je da se sajmovi održavaju što češće, a današnja Konferencija izvrstan je način da saznamo koje su to aktivnosti, ali i izazovi s kojima ćemo se susretati u organizaciji sajamskih manifestacija. Svjesni smo da su sajmovi, unatoč modernim izazovima internetske kupovine, i dalje izvrstan kanal komunikacije s kupcima“, kazao je župan Anušić.
To otvara mogućnost da Osijek s vremenom i naporima Zajednice, preraste u ozbiljan sajamski grad s naglaskom na SAJAM HRANE. U Hrvatskoj se na godinu održava više od tridesetak specijaliziranih sajmova vina, maslinova ulja, pa i drugih prehrambenih proizvoda, ali još uvijek nemamo sajamsku priredbu koja cjelovito zahvaća poljoprivredno-prehrambenu industriju – nemamo našu hrvatsku ANUGU.
Ovo je prigoda da se aktivnosti usmjere u tom pravcu i da zajednički stvorimo respektabilnu sajamsku priredbu koja bi prikazivala svo bogatstvo domaće proizvodnje, ne samo domaćim, već prije svega, inozemnim poslovnim partnerima i sigurno bi pridonijela porastu izvoza tih dobara.
U radnom dijelu konferencije održan je niz predavanja. Prof.dr.sc. Siniša Zarić, s Ekonomskog fakulteta u Beograd, dugogodišnji direktor Beogradskog sajma, govorio je o Značenju hibridnih i virtualnih sajmova i transformaciji sajamske industrije. Ante Gavranović donio je opći pregled sajamske industrije s naglaskom na nove dimenzije i trendove sajmovanja. Spomenka Kolar Zovko, vlasnica Escolar akademije iz Darmstadta u Njemačkoj objasnila je kako biti „Fit for Fair“ te zašto i kako nastupati na sajmovima. Doc.dr.sc. Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, prvi potpredsjednik Foruma komora Jadransko-jonskog makro područja, govorio je o aktualnim sajamskim trendovima i o situaciji u BiH, a Ema Culi, univ.spec.oec. tajnik Udruženja sajamske i event industrije pri HGK, predstavila je novoosnovano Udruženje.
U vrlo zanimljivom i dinamičnom panelu svoja su iskustva iznijeli: Bernarda Cecelja, direktorica i vlasnica tvrtke Bernarda i dobitnica nagrade Poduzetnica godine; Bojan Mijok, direktor sajma Viroexpo iz Virovitice; Miljenko Ovčar ispred sajma Mesap iz Nedelišća; Enes Ružnić, direktor sajma EKOBIS iz Bihaća BiH i predsjednik privredne komore Unsko-sanskog kantona i mr.sc. Alen Vukašinović, direktor Osječkog sajma.
Diskusiji su se priključili i mr.sc. Branko Pavlović, kolumnist časopisa Suvremena trgovina i profesor na EBUS-u, te Darko Stanković, potpredsjednik Obrtničke komore i predsjednik Odbora za gospodarstvo, međunarodnu suradnju i sajmove.
Na konferenciji je još sudjelovao i prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore; izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg s Ekonomskog fakulteta u Osijeku; a cijelu je konferenciju moderirao i vodio Srećko Sertić, direktor i glavni urednik Suvremene trgovine.
Zajednički je zaključak konferencije da se i dalje mora intenzivno raditi na partnerskom odnosu između organizatora sajmova i izlagača. Da svi digitalni alati trebaju biti u funkciji dobre prezentacije svih izlagača i sajamske priredbe, te pružati snažnu potporu u marketinškom dijelu. No, svi su se složili da ništa ne može zamijeniti kontakt licem u lice i da će sajmovi ‘u živo’ imati i u budućnosti glavnu ulogu, jer su ljudi društvena i socijalna bića, a sastanak u živo s poslovnim partnerom najbolji je način i za sklapanje posla.
Ukoliko niste imali priliku biti na konferenciji, pogledajte kako je bilo putem videa:
