Cijene hrane osjetno porasle u veljači

In Potrošači
hrana

Cijene hrane osjetno su porasle u veljači, prvi puta od prošle jeseni, odražavajući poskupljenje šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda i biljnih ulja, izvijestila je u petak agencija UN-a za hranu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u veljači u prosjeku 127,1 bod, i bio je viši za 1,6 posto nego u siječnju.

Cijene hrane porasle su tako u veljači prvi puta od listopada prošle godine, pokazuju FAO-vi podaci.

U odnosu na prošlogodišnju veljaču bile su više za za 8,2 posto.

Najviše je u veljači poskupio šećer, za 6,6 posto u odnosu na siječanj, zbog prognoza o tijesnoj opskrbi u sezoni 2025./2026. u uvjetima nepovoljnih vremenskih prilika u Brazilu.

Osjetno su poskupjeli i mlijeko i mliječni proizvodi, za četiri posto, zbog snažne potražnje koja je nadmašila proizvodnju u ključnim izvoznim regijama.

Biljna ulja poskupjela su za dva posto u odnosu na siječanj, uz strahovanja o mogućoj smanjenoj opskrbi suncokretovim i repičnim uljem u idućim mjesecima.

FAO-v indeks cijena žitarica pokazao je osjetno blaži rast, za 0,7 posto u odnosu na siječanj, uz poskupljenje pšenice zbog smanjenog ruskog izvoza. Poticaj cijenama bila su i strahovanja za urod u pojedinim dijelovima Europe, te u Rusiji i SAD-u.

Cijene mesa zadržale su se pak u veljači, više-manje, na siječanjskoj razini.

Rekordna proizvodnja riže

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago podigao procjenu proizvodnje žitarica u 2024. godini, na 2,842 milijarde tona, što bi značilo da se tek neznatno smanjila u odnosu na 2023.

Podignuta procjena odražava ponajprije veću proizvodnju pšenice u Iranu.

U ovoj godini svjetska proizvodnja pšenice trebala bi porasti za gotovo jedan posto, na 796 milijuna tona, izračunali su.

Oslonac rastu bit će očekivana veća proizvodnja u Europskoj uniji, osobito u Francuskoj i Njemačkoj, uz upozorenje agencije UN-a da bi prinos mogle smanjiti oskudne padaline u istočnoj Europi. U zapadnoj Europi prijetnja bi pak mogla biti prevelika količina oborina, napominju.

Suša bi mogla ugroziti i prinos u SAD-u, iako bi poljoprivrednici trebali povećati površinu pod pšenicom, napominju u FAO-u.

Proizvodnja riže trebala bi u sezoni 2024/2025. dostići rekordnih 543 milijuna tona, zahvaljujući pozitivnim izgledima za usjeve u Indiji te povoljnim uvjetima za rast u Kambodži i Mjanmaru.

Potrošnja žitarica u aktualnoj sezoni iznosit će, prema procjeni FAO-a, 2,867 milijardi tona i bit će veća za 1,0 posto nego u 2023/2024., i to zahvaljujući očekivanoj rekordnoj potrošnji riže.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktualne sezone u srpnju biti niže za 1,9 posto nego na početku i kliznuti na 869,3 milijuna tona, ali i dalje signaliziraju solidnu opskrbu.

Trgovina žitaricama trebala bi se u aktualnoj sezoni smanjiti za 5,6 posto, na 484,2 milijuna tona, pokazuju nove FAO-ve procjene.

(Hina)

You may also read!

Milatic

Zbog rasta online trgovine izvan EU zaštita potrošača presudna

Povodom Svjetskog dana prava potrošača, u organizacije Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva gospodarstva, u HGK je održana konferencija pod

Read More...
METRO Junior Top Chef

Dvanaest mladih kuhara nastavljaju svoj put u natjecanju METRO Junior Top Chef

U prvom krugu natjecanja METRO Junior Top Chef stručni žiri odabrao je dvanaest mladih kuhara koji će nastaviti svoj

Read More...
-Damir-Novotny

Novotny: Američko-europski trgovinski rat bez značajnijih učinaka na Hrvatsku

Podizanje carina i otvaranje trgovinskog rata između SAD-a i EU-a negativno će utjecati na vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske i SAD-a,

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design