Cijene nafte ojačale su u petak na međunarodnim tržištima, ali su, nakon sedam tjedana rasta, pale na tjednoj razini, jer kineske gospodarske nevolje zasjenjuju znakove smanjene ponude.
Cijena barela je na londonskom tržištu ojačala u odnosu na prethodno zatvaranje 20 centi, na 84,32 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 42 centa višoj cijeni, od 80,81 dolar.
Sedmotjedni rast cijena, potaknut rezovima opskrbe Organizacije zemalja-izvoznica nafte i njenih saveznika (OPEC+), bio je najdulji niz dobitaka na oba tržišta.
Cijena je u Londonu u sedam tjedana, zaključno s 11. kolovozom, porasla oko 18 posto, a na američkom tržištu više od 20 posto, na najviše razine u posljednjih nekoliko mjeseci.
No, u ovom su tjednu pale za više od 3 posto.
Fokus se okrenuo konsolidaciji nakon što je opća sklonosti riziku “dobila udarac zbog jačanja makroekonomskih prepreka – od rasta Kine do zabrinutosti zbog rastućih kamatnih stopa”, napisao je u svojoj bilješci u petak Ole Hansen iz Saxo Banka.
Smatra se da će Kina, najveća svjetska uvoznica nafte, igrati glavnu ulogu u povećanju potražnje za naftom u ostatku godine.
No, oporavak zemlje nakon pandemije je spor, oslabljen ‘mlakom’ domaćom potrošnjom, posrnulim proizvodnim aktivnostima i imovinskim sektorom, što izaziva zabrinutost da Peking neće ispuniti svoj ciljani rast od 5 posto na godišnjoj razini bez značajnih poticajnih mjera.
“Nafta se našla… nasukana na brodskim putovima financijskih vijesti, a čak ni nastavak pada zaliha nije dovoljan da omogući nastavak plovidbe u pozitivnim vodama”, rekao je John Evans iz PVM-a.
Podaci su pokazali da su zalihe sirove nafte u SAD-u prošloga tjedna pale za gotovo 6 milijuna barela, zbog snažnog izvoza i prerade. Tjedne ponude naftnih proizvoda, zamjena za potražnju, porasle su na najvišu razinu od prosinca.
Kina je također bilježila rijetko smanjenje zaliha sirove nafte u srpnju, kada su se po prvi put u 33 mjeseca skladišta praznila.
Još jedan čimbenik koji pritišće cijene je zabrinutost da američka središnja banka Fed još nije završila s povećanjem kamatnih stopa, kako bi se uhvatila u koštac s inflacijom. Viši troškovi zaduživanja mogu spriječiti gospodarski rast i zauzvrat smanjiti ukupnu potražnju za naftom.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u četvrtak barel košarice nafte njezinih članica pojeftinio 79 centi, na 86,17 dolara. (H)
