Cijene nafte porasle su u petak prema 79 dolara budući da su splasnula strahovanja trgovaca da bi SAD na samom početku predsjedničkog mandata Donalda Trumpa mogao carinama i sankcijama zakočiti gospodarski rast i potražnju za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 59 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 78,88 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 49 centi višoj cijeni, od 75,11 dolara.
Raspoloženje na tržištima obilježile su ovaj tjedan poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa.
U četvrtak cijene nafte pale su ispod 79 dolara budući da je Trump sudionicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu rekao da je od Organizacije zemalja-izvoznica nafte i njezinog de-facto lidera zatražio da poduzmu mjere koje će spustiti cijene nafte.
OPEC i njegovi saveznici smanjuju opskrbu od 2022. godine kako bi poduprli cijene u uvjetima pojačane opskrbe iz nezavisnih proizvođača i posustale potražnje. Grupa namjerava postupno na tržište izbacivati više barela, ali je u međuvremenu pomaknula rok do početka travnja.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) izračunala je da će ponuda nafte u 2025. porasti za 1,9 milijuna barela dnevno čak i ako OPEC i njegovi saveznici, uključujući Rusiju, odgode povećanje opskrbe do 2026., budući da će ‘uskočiti’ neovisni proizvođači na čelu sa SAD-om.
Trump je već prvog dana mandata najavio da mu je cilj povećati domaću proizvodnju, uz ‘izvanredno stanje’ u energetskom sektoru koje će mu omogućiti ubrzano izdavanje dozvola za nove projekte.
Trgovce su istodobno zabrinule njegove poruke o mogućim carinama Kanadi, Meksiku, Kini, Europskoj uniji i Rusiji.
Pred kraj tjedna zabrinutost se stišala.
“Trump je predsjednik tjedan dana, a njegove izvršne uredbe nisu poremetile opskrbu. Fokus je u većini slučajeva bio na domaćoj politici”, primjećuje Tchilinguiran.
“Čekali smo odluke o carinama Iranu, Venezueli i Rusiji”, objasnio je.
Prijetnja oštrim sankcijama Rusiji i Iranu, ključnim proizvođačima, mogla bi ‘minirati’ Trumpov cilj snižavanja troškova energije, objasnio je Alex Hodes u bilješci.
Tržišta se polako okreću naznačenom roku carina u veljači i vjerojatno će i dalje biti na oprezu, s obzirom na moguće negativne posljedice po svjetsko gospodarstvo i potražnju za naftom, objašnjava Yeap Jun Rong iz IG-a.
Neizvjesnost je potisnula u drugi plan pad američkih zaliha sirove nafte u prošlom tjednu, za milijun barela, prema podacima ministarstva energetike. Smanjile su se i zalihe destilata, za 3,1 milijun barela dok su zalihe benzina porasle za 2,3 milijuna barela.
OPEC je odvojeno objavio da je cijena barela košarice nafte njegovih članica u četvrtak bila gotovo nepromijenjena i iznosila je 80,77 dolara.
(Hina)
