Kako malim poduzećima možemo pomoći u očuvanju zdravlja njihova osoblja, posebno u današnjim okolnostima nezapamćene zdravstvene krize koju je prouzročila bolest COVID-19? Francuska je nedavno iznijela učinkovito rješenje u vidu programa dodjele bespovratnih sredstava.
Poduzeća s manje od 50 zaposlenika poticalo se da ulože u preventivna rješenja, uključujući ona za prevenciju bolesti COVID-19, s time da im je u svibnju do 50% troškova vraćeno u obliku bespovratnih sredstava iz fonda zdravstvenog osiguranja Assurance Maladie-CNAM. Uvjet za prijavu bila je sveobuhvatna procjena rizika na radnom mjestu, uz preporuku da se koriste internetskim alatima za interaktivnu procjenu rizika OiRA.
Od tada je u Francuskoj s pomoću alata OiRA provedeno više od 7000 procjena rizika na radnom mjestu, i to u sektorima kao što su cestovni promet, hotelijerstvo i ugostiteljstvo te trgovinski sektor.
Budući da je u rujnu pokrenut još jedan program dodjele bespovratnih sredstava, francuski Nacionalni institut za ustraživanje i sigurnost u svrhu prevencije nesreća na radu i profesiionalnih bolesti (INRS) radi na razvoju novih alata, među ostalima i onih za uredski rad s kategorijom posvećenom radu na daljinu, mesnicama, prodavaonicama ribe, pekarnicama, i mnogim drugima. Ta nacionalna priča može poslužiti kao izvrstan primjer drugim korisnicima alata OiRA u vođenju tako uspješne kampanje.
Navedeni primjer ukazuje da fond zdravstvenog osiguranja potiče poslodavce na unapređenje zaštite na radu.Nasuprot tome u Hrvatskoj su 2018. godine u okviru tkzv. “porezne reforme” učinjene izmjene Zakona o doprinosima , kojima je namjenski doprinos od 0,5 za zaštitu zdravlja na radu “ukinut” ,a ustvari je povećan ukupni doprinos za zdravstveno osiguranje, umjesto uvođenja modela praćenja uplata i rashoda za svakog poslovog subjekta i primjene bonusa za one poslodavce koji više ulažu u prevenciju, smanjuju izdatke za posljedice ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom.Istovremeno iz tog fonda mogle su se financirati poticajne mjere,edukacije, kampanje i niz sdrugih preventivnih aktivnosti.
U mnogim zemljama uvedene su sheme kojima se tvrtke i organizacije financijski nagrađuje za promicanje visokih standarda zaštite na radu, primjenu norme ISO 45001, a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice i potpore. Hrvatska treba slijediti i primijeniti tu dobru praksu.
U drugim zemljama problematikom zdravlja i sigurnosti na radu bave se nacionalni instituti i slične organizacije, a u Hrvatskoj je raznim administrativnim mjerama i organizacijskim promjenama učinjeno suprotno.
Vizijom,nacionalnim planom unapređivanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu 2021.-2027., programskim određenjem i organizacijskim ustrojem potrebno je zaštitu na radu odrediti kao jedan od važnih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvitka Hrvatskog društva.
Vitomir Begović
