Konferencija je pružila platformu za razmjenu pogleda i ideja o važnosti i načinima prilagodbe u dinamičnom okruženju.
Živimo u doba u kojem su promjene dio naše svakodnevice. Pandemija je donijela neočekivane izazove, lokalni ratovi utječu na globalnu stabilnost, klimatske promjene zahtijevaju hitne akcije, tehnološki napredak neprestano transformira naš svakodnevni život, a migrantske krize dodatno naglašavaju potrebu za humanitarnim djelovanjem i suradnjom. U svjetlu ovih dinamičkih promjena prilagodba koja će izazove iskoristiti kao prilike za rast i razvoj postaje ključna za opstanak društva, zajednica i poslovanja. Ovaj imperativ prilagodbe bio je središnja tema konferencije “ERA Promjena – Kako se prilagođavamo?”, koja se održala u Zagrebu u organizaciji udruge Međunarodna mreža poslovnih žena (MMPŽ), najveće mreže poslovnih žena u jugoistočnoj Europi.
Okupivši stručnjakinje i poduzetnice iz različitih sektora, konferencija je istražila strategije i pristupe kako prihvatiti promjene i kvalitetnije živjeti, uspješnije poslovati, te razvijati otpornost prema poznatim i nepoznatim rizicima.
“Danas se promjene događaju u razmaku od dvije do tri godine, a ne više svakih 50 godina. Zato morate biti fleksibilne, pratiti trendove i tržište. Promislite što radite, što želite i kako se prilagođavate. Ne trebate biti savršene, budite dobre, a zajedno smo jače“, istaknula je u svom uvodnom obraćanju Ivana Radić, poduzetnica i predsjednica udruge MMPŽ.
Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, naglasila je u uvodnom dijelu konferencije kako ključ prilagodbe leži u zajedništvu i solidarnosti. “ Baš kao i pojedinci, privatno i poslovno, tako i veliki sustavi poput Europske unije nemaju luksuz u krizama stati, nego iz izazova učiniti priliku”, istaknula je. Govorila je o tri ključne tranzicije koje stoje pred Europskom unijom: zelena, digitalna i demografska, te o povezanosti tih tranzicija sa zajedničkim europskim tržištem koji obilježava 30 godina postojanja i od kojeg je sve počelo. “Europski zeleni plan, Akt o digitalnim uslugama, kao i prepoznavanje potreba za novim inicijativama koje su rezultat kriza kroz koje smo prošli, kao što je europska zdravstvena unija i energetska diverzifikacija, te ulaganje u održive izvore energije, pokazuju koliko je važno kontinuirano raditi i ulagati u odnose, ljude i infrastrukturu. U vrijeme krize naša ulaganja postaju najisplativija”, zaključila je Andrea Čović Vidović.
Kao što je neophodno za društva i poslovne organizacije aktivno promicanje kulture prilagodbe kako bi ostvarile održiv rast i uspjeh, isto tako je ključno za svakog od nas razvijati vještine koje će nam omogućiti nositi se s promjenama, jer su pojedinačne prilagodbe temelj za šire transformacije u društvu i poslovanju.
Upravo je na tom tragu bilo i predavanje “Snaga promjene” psihologinje Sandre Šućurović koja je povezanost promjena i prilagodbe prikazala kroz psihološku leću. Istaknula je kako su promjene neizbježne, koliko god nam bile mrske, te kako je u prilagodbi na te promjene važan način na koji ih prihvaćamo i koliko smo prema njima otvoreni. Svojim je predavanjem sudionicama konferencije pružila dragocjene uvide u razvoj otpornosti koja nam omogućava suočavanje s izazovima koje nam život donosi, te koja utječe i oblikuje naše reakcije, te ličnost.
Vrhunac konferencije bila je zanimljiva i dinamična panel rasprava “Kako se prilagođavamo u eri promjena?”, koju je moderirala Ivana Fakin, vlasnica agencija Essenta i članica Izvršnog odbora udruge MMPŽ. Panel je okupio stručnjakinje iz različitih sektora, uključujući Maju Malić, savjetnicu iz HUP Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede, Održivi razvoj i Društveno odgovorno poslovanje, te koordinatoricu UN Global Compact mreža Hrvatska; Gordanu Matković, vlasnicu i direktoricu Educamix Centra za razvoj ljudskih potencijala; Ivanu Radić, vlasnicu i direktoricu PResent Communications, Aleksandru Carvalho iz tvrtke Crowe Hrvatska, te Leonelu Krajač, studenticu i osnivačicu Women in Business cluba, pri Rochester Institute of Technology.
Sudionice panela podijelile su svoja iskustva i perspektive prilagodbe govoreći o poduzetničkim izazovima, problemima ženskog poduzetništva u Hrvatskoj, kao i utjecaju velikih promjena na pojedinca i društvo. Istaknuta je važnost kontinuirane edukacije u poslovanju, te razvoj fleksibilnosti i otpornosti kompanija pred brzim promjenama, kao i sve veće potrebe personalizacije proizvoda i usluga koje tvrtke nude svojim klijentima. Priča Leone Krajač o razlozima osnivanja Women in Business cluba pri Rochester Institute of Technology ukazala je na važnost davanja podrške i stvaranja sigurnog okruženja za rast i prilagodbu novih generacija koje tek ulaze u svijet rada i poslovanja, a od kojih se očekuje da se konstantno prilagođavaju i budu u toku s velikim promjenama i brzim tehnološkim napretkom.
Na samom kraju konferencije Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga, održala je predavanje pod nazivom “Uključiva i empatična društva ravnopravnih”, ukazujući na važnost izgradnje inkluzivnog društva u suočavanju s izazovima budućnosti. Naglasila je kako je prilagodba ključ za stvaranje društva koje promiče jednakost i dijalog, a to zahtijeva prije svega interdisciplinarni pristup. Poručila je kako su naše različitosti veliko bogatstvo koje unaprjeđuje poslovanja i razvija tržište rada.
Predavanje o stvaranju društva ravnopravnih bio je odličan uvod za dodjelu nagrada i proglašenje završetka projekta “Manje od makova zrna” kojeg je tijekom 2023. godine provela udruga Međunarodna mreža poslovnih žena u suradnji s Centrom za kulturu dijaloga. Projekt se sastojao od niza edukacija za žene pripadnice manjinskih skupina koje su obuhvaćale teme poput prava žena, ravnopravnost spolova i zakonodavni okvir, projektni management, timski rad, liderstvo.
Na kraju konferencije Ivana Radić, predsjednica udruge Međunarodna mreža poslovnih žena, zahvalila se svima na dolasku i vremenu, te pozvala na daljnju razmjenu ideja i iskustava tijekom networkinga uz zakusku.
