Proaktivnost, inovativnost, kreativnost i angažiranost državnih institucija, kao i uključenost socijalnih partnera u osmišljene aktivnosti promicanja sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu od osobitnog su značaja, jer se time potvrđuje da su život i zdravlje radnika, kao i očuvanje njihove radne sposobnosti vrednote od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.
Ukoliko se primjeni takav pristup, za očekivati je da će ga slijediti i drugi, a važno je i nagraditi i stimulirati primjere dobre prakse.
Aktivno upravljanje sigurnošću počinje na vrhu, gdje viši menadžeri neprestano rade na poboljšanju sigurnosne kulture organizacije. Vodstvo i predanost menadžmenta podrazumijevaju, godišnje planiranje zdravlja i sigurnosti; mjerenje i praćenje ciljeva i zadataka te stalne samoevaluacije u cijeloj organizaciji.
Svaki poslodavac mora planirati i provoditi promicanje zdravlja na radnom mjestu, te osigurati sredstva za njegovu provedbu, kao i odrediti načiun an koji će pratiti provedbu i ocjenjivati očekivane rezultate. Prema općeprihvaćenoj definiciji zdravlja (kombinacija tjelesne, mentalne, duhovne i socijalne komponente), mjere promicanja zdravlja za pojedinog poslodavca mogu biti raznolike. Uvijek postoji prostor za poboljšanje kada je u pitanju zdravlje i sigurnost na radu.
Polazeći od akronoma SMART svi ciljevi moraju biti:specifični, mjerljivi, ostvarivi, relevatni i vremenski ograničeni. Sigurnosna kampanja odličan je način da se angažiraju radnici, a uspješna kampanja može svima ostaviti osjećaj postignuća i ponosa.
U svim državama članicama Europske unije (EU) u travnju 2020. započela je EU kampanja posvećena prevenciji i kontroli mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom „Zdrava radna mjesta 2020.-2022.: Olakšavanje tereta za zdrava radna mjesta“, koju na razini EU-a provodi Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), a u zemljama članicama ministarstva nadležna za rad (focal point) zajedno s tripartitnom nacionalnom mrežom za suradnju s EU-OSHA.
Prema podacima Eurostata, čak 60 posto svih radnika u EU koji imaju zdravstvene probleme povezane s radom kao najozbiljniji problem navode mišićno-koštane poremećaje. Radnici najčešće prijavljuju probleme s križima i bolove u mišićima gornjih ekstremiteta.
Podaci iz 3. europskog poslovnog istraživanja o novim i novonastalim rizicima otkrivaju da su mišićno-koštani poremećaji i psihosocijalni rizici najčešći problemi na europskim radnim mjestima. Ponavljajući pokreti ruku, dugotrajno sjedenje, stajanje, optrećeujući položaji pri radu, ophođenje s teškim klijentima, pacijentima, i drugim klijentima najčešći su rizici koje su u 2019. prijavile tvrtke i organizacije iz EU-27 .
Poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom jedan su od najčešćih uzroka invaliditeta i odsutnosti s posla te predstavljaju veliki trošak za pojedinca, tvrtku, zdravstvene i mirovinske fondove i društvo u cjelini. Stoga prevencija mišićno-koštanih poremećaja na radu, a time i poboljšanje zdravlja i dobrobiti radnika moraju biti jedan od najvažnijih prioriteta u svakoj zemlji, pa tako i u Hrvatskoj.
Vrijedi napomenuti da stručnjaci ističu da je rad na daljinu, koji je češći tijekom epidemije COVID-19, često povezan s lošijim ergonomskim uređenjem radnog mjesta, sjedećim radom, usamljenošću, neredovitim radnim vremenom, što sve doprinosi nastanku ili pogoršanju bolesti i mišićno-koštanim poremećajima.
Ova kampanja koja se bliži kraju, za razliku od nekih prethodnih protekla je u Hrvatskoj prilično nezamijećeno, kako na nacionalnoj tako posebno i na mikro razini.Za razliku od toga, primjera radi u susjednoj Republici Sloveniji održano je državno natjecanje za priznanja dobre prakse u području zaštite na radu 2020.-2022. u sklopu europske kampanje, s ciljem promicanja i jačanja prevencije i kontrole mišićno-koštanih poremećaja. Visoka nacionalna priznanja bit će dodijeljena organizacijama koje su uvele inovativne i učinkovite mjere za sprječavanje i kontrolu mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom.
Pored aktivnog sudjelovanja u europskim kampanjama, ovisno o situaciji i potrebama, važne su i nacionalne kampanje, kao i određene aktivnosti u samim organizacijama.
Svrha kampanje je postizanje određenog sigurnosnog cilja, koji treba biti jednostavan, razuman i značajan. Potrebni su odgovarajući motvivirajući sadržaji i predanost kako bi se poslodavci i zaposlenici u potpunosti uključili u aktivnosti koje uvode važne teme na svjež i uzbudljiv način, što može doprinijeti stalnom poboljšanju i imati trajan utjecaj na sigurnosnu kulturu i njeno unapređenje.
Nakon prve i posljednje nacionalne kampanje „Stop ozljedama na radu 2016.-2018.“ na žalost u Hrvatskoj nije nastavljen kontinuitet, kako bi se određene aktivnosti usmjerile na specifične ciljeve, kao npr. sprječavanje uzlaznih trendova smrtnih slučajeva na radu, uzrokovanih radom bolesnih radnika, i dr. Izostalo je i dugoročno planiranje takvih korisnih aktivnosti i u Nacionalnom planu za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje 2021.-2027. Međutim, kako je i nadalje obveza iz Zakona o zaštiti na radu da Vlada nakon savjetovanja s Nacionalnim vijećem za zaštitu na radu donese Nacionalni program zaštite na radu, potrebno je tim dokumentom planirati i provoditi i nacionalne kampanje, kojima će se djelovati na poboljašnje i unapređivanje stanja u pojedinim segmentima zdravlja i sigurnosti na radu. Naime, kampanja se može koristi za informiranje, motiviranje, edukaciju i inspiraciju što sve zajedno može trajno doprinijeti pozitivnom učinku i rezultatu.
Vitomir Begović
