Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo vrlo nesigurno, a cijene su dionica oscilirale ovisno o razvoju situacije u vezi Ukrajine, kretanju cijena nafte i gospodarskim pokazateljima, posebice o inflaciji.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,1 posto, na 34.818 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,1 posto, na 4.545 bodova, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 14.261 bod.
Početkom tjedna ti su indeksi snažno porasli, zahvaljujući optimizmu ulagača nakon vijesti da je u mirovnim pregovorima Rusija obećala da će drastično smanjiti vojne operacije oko Kijeva, a Ukrajina predložila neutralni status.
No, rat u Ukrajini je nastavljen, a ulagače je u drugom dijelu tjedna uznemirila i prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će prekinuti isporuke plina europskim zemljama, ako ih neće plaćati u rubljima.
Bijela kuća uvela je, pak, nove sankcije Rusiji i najavila dosad najveću prodaju nafte iz strateških rezervi kako bi spriječila daljnji rast cijene ‘crnog zlata’.
Snažan rast cijena nafte, ali i drugih sirovina od početka rata u Ukrajini podržava jačanje inflacijskih pritisaka. Zbog toga se posljednjih tjedana gotovo uobičajilo da burzovni indeksi porastu kada cijene nafte padnu i obrnuto. I novi podaci potvrdili su da se u SAD-u inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina.
Prema indeksu cijena proizvoda za osobnu potrošnju, inflacija, bez cijena hrane i energije, dosegnula je u veljači 5,4 posto na godišnjoj razini, a sa cijenama energije i hrane 6,4 posto.
„Premda su podaci u skladu s očekivanjima, brojke su veće nego što su bile prošloga mjeseca i vjerojatno će i dalje rasti. A to samo učvršćuje pozicije Feda da bude agresivniji u suzbijanju inflacije”, kaže Ken Polcari, partner u tvrtki Kace Capital Advisors.
Kako bi suzbila inflaciju, nedavno je američka središnja banka povećala ključne kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju mogla bi ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.
Ulagači se plaše da će tempo povećanja kamata biti čak i agresivniji nego što se očekivalo, s obzirom na dobre pokazatelje s američkog tržišta rada.
U petak je objavljeno da je u ožujku broj radnih mjesta povećan za 431.000, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na 3,6 posto, blizu najniže razine u dvije godine.
„Izvješće je pokazalo da se sve više ljudi vraća na posao. Ako i ostali pokazatelji do iduće sjednice Feda budu tako dobri, čelnici središnje banke vjerojatno će mirne duše povećati kamatne stope za 0,50 postotnih bodova”, kaže Brian Jacobsen, strateg u tvrtki Allspring Global Investments.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,7 posto, na 7.537 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1 posto, na 14.446 bodova, a pariški CAC 2 posto, na 6.684 boda.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 1,7 posto, na 27.665 bodova. (H)
