Drvoprerađivači u problemu: pada izvoz, raste uvoz, a najviše se izvozi sirovina

S otprilike 2300 poslovnih subjekata koji se bave preradom i proizvodnjom drva u kojima je zaposleno 30-ak tisuća radnika, ta gospodarska grana sve više se suočava s problemom likvidnosti zbog pada izvoza, dok uvoz raste, ističu iz Hrvatske gospodarske komore.

Stanje u drvoprerađivačkoj industriji nije obećavajuće, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK) predočeni Hini, koji govore da su u 2023. godini najvećim drvoprerađivačima promet i prihodi pali u rasponu od pet do 55 posto, a u prosjeku 30 posto.

Pored toga, narudžbe u svim važnijim sortimentima za 2024. godinu su pale pa je planiranje na razini godine neizvjesno, a uočen je i pritisak na spuštanje cijena. Proizvođači su već snižavali cijene tijekom protekle godine, ali napetost se nastavila i sada postaje upitno imaju li prostora za daljnja smanjenja cijena. U ovim uvjetima tvrtke se trude zadržati zaposlenost, a zbog navedenih okolnosti velik broj ih je u problemima likvidnosti i povećanja zaliha te su zatražene mjere za održavanje likvidnosti, kažu u komori.

Prema podacima za 2023. godinu, Hrvatska je izvezla drva, drvnih proizvoda i namještaja u vrijednosti 1,4 milijarde eura. U odnosu na 2022. godinu izvoz je smanjen za 15 posto, odnosno za 253 milijuna eura.

Najviše je izvožena sirovina, odnosno drvo i drvni proizvodi, u ukupnoj vrijednosti 1,1 milijardi eura. Finalnih proizvoda od drva, to jest namještaja, izvezeno je za svega 333 milijuna eura pa je omjer je 77 naprama 23 posto u korist izvoza sirovina.

Piljene građe izvezeno je u vrijednosti 454, a ogrjevnog drveta i paleta za 167 milijuna eura. Što se namještaja tiče, sjedala su sa 160 milijuna eura najzastupljenija u izvozu. Izvoz ostalog namještaja te njegovih dijelova iznosio je 132 milijuna eura.

Furnira je izvezeno u vrijednosti 101 milijuna, a građevinske stolarije 83 milijuna eura.

Značajan uvoz gotovih proizvoda

S druge strane, u 2023. godini u Hrvatsku je uvezeno proizvoda od drva i namještaja u vrijednosti 1,1 milijarde eura što čini povećanje za tri posto, odnosno za 34 milijuna eura više u odnosu na prethodnu godinu. Udio proizvoda od drva u ukupnom uvozu iznosi tri posto.

Najviše je uvezeno namještaja i dijelova za njega, u vrijednosti 324,8 milijuna eura.

Iz HGK ističu da su vodeća uvozna tržišta Bosna i Hercegovina sa 153 milijuna eura vrijednosti uvezene robe, slijede Austrija sa 146 milijuna eura, Italija sa 125 milijuna eura, Njemačka sa 117 milijuna eura i Slovenija sa 112 milijuna eura.

Iako je uvriježeno mišljenje da su Hrvatske šume te koje najviše sudjeluju u izvozu drvne mase umjesto da se ona na domaćem tlu preoblikuje u finalni proizvod, takvo mišljenje, prema onome što smo doznali iz spomenute državne firme ne drži vodu.

Na upit Hrvatskim šumama o tome koliko trupaca prodaju na domicilnom tržištu, a koliko izvezu, odgovoreno je da se na njihov javni poziv mogu javiti samo tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj.

Gotovo sva se godišnja proizvodnja, tvrde iz Hrvatskih šuma, proda domaćoj drvnoj industriji. Tek negdje pet posto sortimenata, za koje naše tvrtke nisu iskazale interes i nisu ih povukle ugovorima, stavlja se na javna nadmetanja. Na njih se mogu prijaviti i ostale kompanije iz zemlje i inozemstva.

Dakle, Hrvatske šume kroz svoju politiku prodaje nastoje potaknuti domaću drvnu industriju na što veći stupanj finalizacije proizvoda.

Količine raspoložive sirovine kojima gospodare Hrvatske šume mnogostruko su manje od kapaciteta drvoprerađivača, zbog čega nije uvijek moguće zadovoljiti sve potrebe na tržištu. No, kao i sa svim drugim materijalima i sirovinama, kupci su slobodni potrebnu robu kupiti bilo gdje u okruženju. Ističu da se na njihove javne pozive u prosjeku se javi oko 700 tvrtki.

Kažu da su u 2023. godini proizvele su 6,08 milijuna kubičnih metara bruto drvne mase. Istodobno je posađeno 9.085.042 komada sadnica, uglavnom iz rasadnika Hrvatskih šuma.

Iz Hrvatskih šuma negiraju i uvriježeno mišljenje o opadanju površina pod šumama. Tvrde da kontinuirano obnavljaju šume na području kojim gospodare, tako da su te površine konstantne i stabilne. Jedino smanjenje u površina šuma jest ono koje je na meti gradnje infrastrukturnih objekata po županijama i hektari koji se vraćaju bivšim vlasnicima. (H)