Kao završni rezultat projekta „Jačanje socijalnog dijaloga u javnom sektoru Hrvatske“, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika predstavio je rezultate istraživačkog projekta koji je pripremio prof. dr. sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Rezultati istraživanja ukazali su na razmjerno velike razine nezadovoljstva s različitim aspektima posla i radnog mjesta među zaposlenima, nešto više u tijelima državne uprave.
Rezultati su pokazali kako je zadovoljstvo kod većine prisutno samo zbog radnog vremena i s njim povezanom mogućnošću usklađivanja privatnih i poslovnih obveza te općim materijalnim uvjetima za obavljanje posla i dostupnošću potrebne opreme i sredstava za rad. Kod svih ostalih aspektata posla dominira u većoj ili manjoj mjeri izraženo nezadovoljstvo.
Posebno je izraženo nezadovoljstvo visinom plaće što predstavlja veliku prepreku u privlačenju mladih ljudi i zadržavanju zaposlenih u javnoj upravi. Upravo su najmlađi ispitanici iskazali najveću razinu nezadovoljstva radnim uvjetima.
Takav rezultst ukazuje i na izostanak učinkvitih reformi ,kvalitetnih organizacijskih promjena, upravljanja ljudskim resursima, racionalizacije i uvođenja transparentnog i stimulativnog sustava nagrađivani ostvarenih rezultata rada, a ne promjene osnovice plaća, i linearno povećanje raznih dodataka.
Kako se navodi u analizi visoka razina nezadovoljstva proizlazi i iz unutarnje organizacije tijela, inkluzivnosti u donošenju odluka, raspodjeli posla i upravljačkih sposobnosti nadređenih. Podaci ukazuju kako u većini upravnih tijela vlada zatvorena organizacijska klima u kojoj nema otvorene razmjene mišljenja o stručnim pitanjima. Uz to, većina sudionika istraživanja ne smatra da se u njihovu upravnom tijelu na upravljačka tijela biraju i imenuju osobe na temelju upravljačkih kompetencija.
Na neadekvatnost organizacije posla (način na koji se posao obavlja) i njegove optimalne raspodjele ukazuje i zabrinjavajući podatak da oko 40 posto ispitanika gotovo svakodnevno doživljava stres. Kritičan element radnih uvjeta u javnoj upravi predstavljaju i različiti oblici diskriminacije i narušavanja dostojanstva zaposlenih te osobnog integriteta. Najveći se broj ispitanika u posljednjih 12 mjeseci susreo s nekim oblikom psihičkog zlostavljanja na radnom mjestu. S tim oblikom neprihvatljivog ponašanja češće su se susretale žene nego muškarci. Zdravstvene posljedice uzrokovane navedenim pojavama zasigurno će biti kratkoročne i dugoročne, kako po pojedince,njihov život, radnu sposobnost tako i po troškove zdravstvenog sustava.
Ono što je već više-manje poznato, ali potpuno neprihvatljivo i odbojno za privlačenje stručnih mladih osoba i njihovo vezanje za rad u državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi, na žalost potvrdilo je i ovo istraživanje. Više od 70 posto anketiranih smatra da se u tijelu u kojem rade ne napreduje prema stručnosti i zaslugama. Oko 56 posto ispitanika smatra da politički kriteriji igraju značajnu ulogu u napredovanju u tijelu u kojem rade, a još veći postotak, čak njih 70 posto, smatra da presudnu ulogu pri odlukama o napredovanju imaju osobni odnosi i bliskost s nadređenima.
U zadnje vrijeme poneki državni dužnosnici žale se kako nema interesa i nitko se ne javlja na natječaje za rad u državnoj upravi. A istovremeno se ne pitaju zašto je to tako? Umjesto reformi i depolitizacije, zadnjih desetak godina bila je umjesto pravih reformi nametnuta pogrešna odluka o zabrani zapošljavanja, koju su neki ipak zaobilazili, što je uzrokovalo između ostalog i izostanak pomlađivanja uprave mladim i sposobnim kadrovima i njihov egzodus u druge zemlje.
Potrebno je naznačiti da je sredstva za provedbu ovog projekta osigurala Kraljevina Norveška.Nadamo se da rezultati istraživanja neće ostati u nekoj ladici, već da će poslužiti za žurne i toliko najavljivanje, a izostale promjene od mikro do makro razine, od administracije, racionalnijeg teritorijalnog ustroja do smanjivanja broja zastupnika u Hrvatskom saboru. To su realna i opravdana očekivanja poslovnog sektora i građana.
Vitomir Begović
