Državni zavod za statistiku u petak je objavio kako je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u svibnju pala na 11,7 posto, s 13,2 posto mjesec dana prije, spustivši se četvrti mjesec zaredom, i to na najnižu razinu od 2000. godine, odnosno od kada službena statistika prati ovaj pokazatelj.
U odnosu na svibanj prošle godine, stopa nezaposlenosti u petom ovogodišnjem mjesecu pala je za 2,6 postotnih bodova, s obzirom da je tada iznosila 14,3 posto.
Pad stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini bio je očekivan jer su, prema ranije objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem svibnja bilo registrirane 180.733 nezaposlene osobe. To je 11,5 posto ili 23.583 osobe manje u odnosu na prethodni mjesec, a u odnosu na svibanj prošle godine to je manje za 22,2 posto ili 51.594 osobe.
U lipnju se može očekivati daljnji pad stope nezaposlenosti, jer današnji podaci s internetskih stranica HZZ-a pokazuju da je trenutno bez posla 170.852 osoba, odnosno 9.881 nezaposleni manje nego krajem svibnja. Uz to, trenutno je HZZ-u prijavljeno i 17.335 slobodnih radnih mjesta.
“Iako stopa nezaposlenosti nastavlja sa silaznom tendencijom, njezino smanjenje na 11,7 posto u svibnju tek je djelomično uzrokovano rastom zaposlenosti, koji je pak snažno podržan sezonskim zapošljavanjem, dok se dio pada krije u smanjenju radne snage”, poručuju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
Ističu i to da je smanjenje radne snage posljedica neto migracijskih odlijeva, što potiskuje potencijale dugoročno održivog rasta.
“Iako pozitivne trendove na tržištu rada kroz pad stope nezaposlenosti i blagi rast zaposlenosti očekujemo i u idućim tromjesečjima, daljnje iseljavanje najproduktivnijeg, mladog stanovništva izgledno je i ove godine“, navode analitičari RBA.
Dodaju i to da je djelomičan razlog takvih kretanja, osim lakšeg kretanja ljudi na jedinstvenom tržištu EU-a, i spora dinamika otvaranja novih radnih mjesta, ali i njihova struktura, koja se uglavnom odnosi na sezonske poslove i poslove na temelju ugovora na određeno vrijeme.
Što se stope nezaposlenosti tiče, DZS u seriji podataka navodi i to da je ta serija prekinuta, odnosno da se od siječnja 2016. godine podaci preuzimaju iz JOPPD obrasca, odnosno izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu, te doprinosima za obvezno osiguranje. (H)
