U svijetu se dnevno stvara 2,3 trilijuna gigabajta novih podataka, a znanje o tome kako iz njih stvarati vrijednost temelj je za razvoj nove ekonomije – ekonomije podataka, istaknuto je u srijedu na konferenciji Data Science Economy 2017 održanoj u centru inovacija HUB385.
Treba znati kako analizirati i monetizirati te podatke i na temelju njih donositi poslovne odluke, rečeno je.
Kako je istaknuo organizator konferencije, ekonomija temeljena na znanosti o podacima (data sience) predstavlja važan dio digitalne transformacije. Pri tome je ključno povezivanje ljudi i organizacija koje razmišljaju o utjecaju znanosti o podacima i stvaranju novih vrijednosti iz postojećih ili resursa koje tek treba stvoriti.
Europska unija snažno podržava razvoj tog područja, a kako pokazuju podaci Europske komisije, vrijednost ekonomije podataka na razini EU-a u 2015. godini procijenjena je na 272 milijarde eura uz godišnju stopu rasta od 5,6 posto te potencijal stvaranja 7,4 milijuna novih radnih mjesta do 2020. godine.
Direktor marketinga i digitalnog poslovanja The Economista Steve Lok kazao je da je u digitalnom marketingu najvažnije doći do podataka o potencijalnim kupcima odnosno, kako je pojasnio, ključno je povezivanje sadržaja s korisnikom pri čemu znanost o podacima doprinosi spoznaji o željama i preferencijama potencijalnog kupca nekog proizvoda ili usluge.
Svaki dan je prilika za doznati nešto novo o kupcu, a svaki klik na računalu predstavlja značajan input, kaže Lok.
Dmitry Turchyn iz Microsofta kaže kako su u današnjem umreženom svijetu podaci svugdje oko nas, a proces digitalizacije svepristuan. Istaknuo je da su nedavna istraživanja pokazala da će za tri godine 10 posto kompanija u svijetu imati posebne poslovne odjele zadužene za analizu i monetizaciju podataka kojima raspolažu.
Ratko Mutavdžić iz Microsofta kazao je da uporaba naprednih tehnologija u javnom sektoru u Hrvatskoj nije na zavidnoj razini, a kako je istaknuo, države općenito raspolažu s velikim količinama podataka.
Napominje da treba razmišljati o tome kako državi i lokalnoj samoupravi omogućiti donošenje i kontroliranje odluka, kao i kreiranje najboljih rješenja na temelju podataka, a ne osjećaja ili trenutnih zahtjeva.
Glavni direktor za transformaciju poslovanja u Vipnetu Ivan Skender je kazao kako je ta tvrtka spoznala nužnost transformacije iz mrežne u softversku kompaniju, s obzirom da su neke druge industrije na tržištu, poput Ubera, AirBnB-a ili Netflixa počele korisnicima nuditi optimiziran način korištenja usluga.
Mile Šikić iz Centra izvrsnosti za znanost o podacima pri FER-u ističe da za ljude koji se bave znanošću u Hrvatskoj nema dovoljno zanimljivih poslova, a kompanije ne iskazuju preveliku potrebu za znanstvenicima s doktoratima kao što nisu spremne ni platiti rad takvih stručnjaka, dok je, kako kaže, s inozemnim kompanijama obrnuto. (H)
