Ekonomska klima u Hrvatskoj dosegnula je u prosincu novu najvišu razinu od ulaska u Europsku uniju, poduprta znatno poboljšanim raspoloženjem u uslužnom sektoru, koji je bio i glavni motor poboljšanja na razini Unije, pokazalo je mjesečno istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu za 1,4 boda u odnosu na studeni, zaključivši prošlu godinu na novoj najvišoj razini od ulaska u Europsku uniju od 123,8 bodova. Prethodno je najviše vrijednosti nanizao u rujnu i listopadu.
Najviše je u prošlom mjesecu poboljšano raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u skoku odgovarajućeg indeksa za 2,4 boda u odnosu na studeni, na 25,8 bodova. Time se indeks sasvim približio rekordnoj razini od 25,9 bodova, dosegnutoj u rujnu.
Izrazito je pojačan i optimizam u proizvodnom sektoru, pa je odgovarajući indeks porastao 1,9 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 5,1 bod.
Potrošači su također iskazali osjetno veći optimizam, potaknuvši skok odgovarajućeg indeksa za 1,7 bodova, na minus 14,9 bodova. Poboljšano je i raspoloženje u građevinskom sektoru, čiji je indeks uvećan za 1,4 boda u odnosu na studeni, dosegnuvši minus 2,6 bodova.
Pogoršana su samo očekivanja u maloprodaji, iskazana u klizanju pratećeg indeksa za 1,8 bodova u odnosu na studeni, na 10,7 bodova.
Poboljšano raspoloženje i na razini EU
Znatno bolje raspoloženje iskazuje i ESI za EU u cjelini, bilježeći rast za 1,8 bodova u odnosu na studeni, na 109,1 bod. Njegova je vrijednost time uvećana šesti mjesec zaredom, pokazuje izvješće EK, objavljeno krajem prošlog tjedna.
Uslužni sektor također je prednjačio znatno poboljšanim očekivanjima, iskazanim u skoku indeksa za 2,7 bodova. Zamjetno je poboljšanje zabilježeno i u industriji i među potrošačima, čiji su indeksi uvećani za 1,3 odnosno 1,2 boda u odnosu na studeni.
Raspoloženje u maloprodaji i u građevinskom sektoru zadržalo se više-manje na razini prethodnog mjeseca, uz gotovo nepromijenjenu vrijednost odgovarajućih indeksa.
Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone, najviše je poskočio indeks koji iskazuje raspoloženje u švedskom gospodarstvu, za čak 3,7 bodova. Izrazito poboljšanje bilježe i Poljska i Velika Britanija, čiji su indeksi porasli u odnosu na studeni za 1,7 odnosno 1,3 boda, pokazuje istraživanje Bruxellesa.
Izraženo poboljšanje i u eurozoni
Klima u eurozoni također je poboljšana, iako nešto blaže nego u EU, mjerena rastom ESI-ja za 1,2 boda u odnosu na revidiranu vrijednost za studeni, na 107,8 bodova.
Najviše su pritom poboljšana očekivanja u maloprodaji, uz rast odgovarajućeg indeksa za 1,7 bodova. Slijedi proizvodni sektor s rastom indeksa za 1,2 boda a osjetno je poboljšano i raspoloženje među potrošačima, iskazano u rastu indeksa za 1,1 bod.
Umjereniji rast indeksa zabilježen je u građevinskom i uslužnom sektoru, za 0,8 odnosno 0,7 bodova.
Među vodećim je gospodarstvima eurozone najizrazitije poboljšano raspoloženje u Francuskoj, iskazano u skoku indeksa za dva boda, Slijedi Nizozemska s povećanjem ESI-ja za 1,9 bodova, te Njemačka čiji je indeks uvećan za 1,6 bodova.
Italijanski je ESI stagnirao na razini studenog dok je španjolski potonuo 2,2 boda.
Odvojeno je istraživanje EK o poslovnoj klimi u eurozoni pokazalo poboljšana očekivanja menadžera u prosincu, iskazana u rastu indeksa BCI za 0,38 boda, na 0,79 bodova. Menadžeri pritom znatno bolje ocjenjuju proizvodnju u proteklom razdoblju a znatno su poboljšane i njihove procjene proizvodnje u predstojećim mjesecima, te ukupnih i knjiga izvoznih narudžbi i zaliha gotovih proizvoda. (H)
