Ekonomska klima u Hrvatskoj na novoj najvišoj razini od ulaska u EU, motor uslužni sektor

In Financije i gospodarstvo
ekonomska klima

Ekonomska klima u Hrvatskoj dosegnula je u prosincu novu najvišu razinu od ulaska u Europsku uniju, poduprta znatno poboljšanim raspoloženjem u uslužnom sektoru, koji je bio i glavni motor poboljšanja na razini Unije, pokazalo je mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu za 1,4 boda u odnosu na studeni, zaključivši prošlu godinu na novoj najvišoj razini od ulaska u Europsku uniju od 123,8 bodova. Prethodno je najviše vrijednosti nanizao u rujnu i listopadu.

Najviše je u prošlom mjesecu poboljšano raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u skoku odgovarajućeg indeksa za 2,4 boda u odnosu na studeni, na 25,8 bodova. Time se indeks sasvim približio rekordnoj razini od 25,9 bodova, dosegnutoj u rujnu.

Izrazito je pojačan i optimizam u proizvodnom sektoru, pa je odgovarajući indeks porastao 1,9 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 5,1 bod.

Potrošači su također iskazali osjetno veći optimizam, potaknuvši skok odgovarajućeg indeksa za 1,7 bodova, na minus 14,9 bodova. Poboljšano je i raspoloženje u građevinskom sektoru, čiji je indeks uvećan za 1,4 boda u odnosu na studeni, dosegnuvši minus 2,6 bodova.

Pogoršana su samo očekivanja u maloprodaji, iskazana u klizanju pratećeg indeksa za 1,8 bodova u odnosu na studeni, na 10,7 bodova.

Poboljšano raspoloženje i na razini EU

Znatno bolje raspoloženje iskazuje i ESI za EU u cjelini, bilježeći rast za 1,8 bodova u odnosu na studeni, na 109,1 bod. Njegova je vrijednost time uvećana šesti mjesec zaredom, pokazuje izvješće EK, objavljeno krajem prošlog tjedna.

Uslužni sektor također je prednjačio znatno poboljšanim očekivanjima, iskazanim u skoku indeksa za 2,7 bodova. Zamjetno je poboljšanje zabilježeno i u industriji i među potrošačima, čiji su indeksi uvećani za 1,3 odnosno 1,2 boda u odnosu na studeni.

Raspoloženje u maloprodaji i u građevinskom sektoru zadržalo se više-manje na razini prethodnog mjeseca, uz gotovo nepromijenjenu vrijednost odgovarajućih indeksa.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone, najviše je poskočio indeks koji iskazuje raspoloženje u švedskom gospodarstvu, za čak 3,7 bodova. Izrazito poboljšanje bilježe i Poljska i Velika Britanija, čiji su indeksi porasli u odnosu na studeni za 1,7 odnosno 1,3 boda, pokazuje istraživanje Bruxellesa.

Izraženo poboljšanje i u eurozoni

Klima u eurozoni također je poboljšana, iako nešto blaže nego u EU, mjerena rastom ESI-ja za 1,2 boda u odnosu na revidiranu vrijednost za studeni, na 107,8 bodova.

Najviše su pritom poboljšana očekivanja u maloprodaji, uz rast odgovarajućeg indeksa za 1,7 bodova. Slijedi proizvodni sektor s rastom indeksa za 1,2 boda a osjetno je poboljšano i raspoloženje među potrošačima, iskazano u rastu indeksa za 1,1 bod.

Umjereniji rast indeksa zabilježen je u građevinskom i uslužnom sektoru, za 0,8 odnosno 0,7 bodova.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone najizrazitije poboljšano raspoloženje u Francuskoj, iskazano u skoku indeksa za dva boda, Slijedi Nizozemska s povećanjem ESI-ja za 1,9 bodova, te Njemačka čiji je indeks uvećan za 1,6 bodova.

Italijanski je ESI stagnirao na razini studenog dok je španjolski potonuo 2,2 boda.

Odvojeno je istraživanje EK o poslovnoj klimi u eurozoni pokazalo poboljšana očekivanja menadžera u prosincu, iskazana u rastu indeksa BCI za 0,38 boda, na 0,79 bodova. Menadžeri pritom znatno bolje ocjenjuju proizvodnju u proteklom razdoblju a znatno su poboljšane i njihove procjene proizvodnje u predstojećim mjesecima, te ukupnih i knjiga izvoznih narudžbi i zaliha gotovih proizvoda. (H)

You may also read!

wall

Svjetske burze skočile na rekordne razine

Na najvećim svjetskim burzama prošloga su tjedna indeksi dosegnuli rekordne razine, što se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica

Read More...
Kako procjeniti i upravljati psihosocijalnim rizicima na radu

Kako procjeniti i upravljati psihosocijalnim rizicima na radu?

U organizaciji ZIRS Učilišta – ustanove za obrazovanje odraslih i Znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, u Zagrebu će se 28. ožujka

Read More...
Habijan

Ministar Habijan najavio smanjenje parafiskalnih nameta

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan u petak je u Krapini ponovio kako će se u sklopu novog

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design