Gospodarski rast na prostoru Europe i središnje Azije (ECA) usporava, ali regija i dalje pokazuje otpornost u okolnostima neprestanih globalnih i regionalnih izazova, navodi se u najnovijem izvješću Svjetske banke o gospodarskim aktualnostima u Europi i središnjoj Aziji, koje je danas objavljeno pod naslovom „Radna mjesta i blagostanje” (Europe and Central Asia Economic Update: Jobs and Prosperity).
Regionalni BDP ove će godine po svemu sudeći porasti za 2,4 posto u realnom smislu, što predstavlja pad u odnosu na 3,7 posto iz 2024., poglavito zbog niže stope rasta na prostoru Ruske Federacije. Ne računamo li Rusiju, na koju otpada oko 40 posto regionalnog outputa, stopa rasta ove i iduće godine vjerojatno se neće znatnije mijenjati te će se zadržati na približno 3,3 posto.
„Gospodarstva u razvoju na prostoru ove regije moraju se prihvatiti odvažnih reformi kako bi svoju otpornost pretočila u snažniji rast produktivnosti, outputa i broja radnih mjesta koja će odgovoriti na promjene u demografskoj strukturi zemalja regije te ih potaknuti da iskoriste svoje prirodne prednosti”, izjavila je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Važno je da zemlje ojačaju svoj privatni sektor, unaprijede obrazovanje i bolje se povežu na međunarodnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te da istodobno privuku više privatnog kapitala. Pred regijom je izazov povećanja prilika za zapošljavanje i pretvaranja niskokvalificiranih poslova u u visokokvalitetna radna mjesta.”
Uz stavljanje posebnog naglaska na radna mjesta, u izvješću se zaključuje da će ulaganje u infrastrukturu, unaprjeđenje poslovnog okruženja te mobiliziranje privatnog kapitala biti od presudne važnosti za pokretanje rasta produktivnost.
Zemlje regije bi trebale krenuti s ulaganjima u temelje koji će potaknuti zapošljavanja, a to su fizička i ljudska infrastruktura. Isto tako, neophodno je unaprijediti kvalitetu obrazovanja, ponajprije strukovnog i visokog. Među ženama i mladima još uvijek ima neiskorištenog potencijala pošto su te skupine i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada.
U regiji je proteklih desetljeća otvoren znatan broj radnih mjesta, ali usporavanje rasta, zaostajanje u produktivnosti i slabašan reformski zamah povećavaju izazove na tržištu rada. Mada je zaposlenost na prostoru ECA u proteklih 15 godina porasla za 12 posto, osobito u uslužnim djelatnostima na koje danas otpada više od pola radnih mjesta, u izvješću se navodi da se mogućnosti najvećim dijelom otvaraju u području razmjerno niskokvalificiranih poslova s ograničenim prostorom za zaradu.
Nepovoljna demografska kretanja ugrožavaju otpornost tržišta rada. Naime, predviđa se da će se u idućim desetljećima radno sposobno stanovništvo prorijediti za 17 milijuna, a taj se pad ponajviše bilježi u istočnoj i srednjoj Europi te na zapadnom Balkanu. U središnjoj Aziji i Turskoj udio radno sposobnog stanovništva će rasti, što će tamošnje tržište rada izložiti pritisku drukčije naravi. Strukturne prepreke ograničavaju potencijal regije ECA, a kao primjer možemo spomenuti obilje malih tvrtki koje rijetko dosežu fazu ekspanzije poslovanja, nerazvijena tržišta kreditnog i rizičnog financiranja, neuspješne sustave obrazovanja i stručnog osposobljavanja, ograničeno tržišno natjecanje te poduzeća u državnom vlasništvu koja sputavaju poslovnu dinamiku i učinkovitost tržišta.
“Svaka zemlja može prilagoditi pristup vlastitim potrebama kako bi što bolje iskoristila svoje resurse – ljudske potencijale, fizičku infrastrukturu, institucije i prirodna bogatstva”, naglasio je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. “Povećanje prilika za zapošljavanje može donijeti koristi gotovo svim radnicima jer različiti sektori iziskuju različite vještine. Stavljanjem težišta na ta područja tvorci politika dobit će stvarnu priliku za prevladavanje izazova na tržištu rada i ostvarivanje rasta.”
