Industrijska proizvodnja u EU pala je u ožujku, prvom mjesecu ruske invazije na Ukrajinu, najsnažnije u nešto više od godinu dana dok je u Hrvatskoj i eurozoni bilježila najveći pad od početka pandemije, pokazali su u petak podaci Eurostata.
Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je u ožujku 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema Eurostatovim podacima porasla 0,6 posto.
Pad je najsnažniji od veljače prošle godine
U eurozoni potonula je 1,8 posto, najsnažnije od travnja 2020. kada su vlade uvele stroge mjere zatvaranja kako bi suzbile širenje koronavirusa. U veljači porasla je 0,5 posto.
Najsnažnije je na oba područja u ožujku pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,6 posto u EU i za 2,7 posto u eurozoni.
Oštro je pala i proizvodnja intermedijarnih dobara, za 1,4 posto u EU te za dva posto u eurozoni.
Najsnažnije je pak u EU porasla proizvodnja u energetskom sektoru za 1,3 posto, dok je u eurozoni pala za 1,7 posto.
U zoni primjene zajedničke europske valute porasla je samo proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 0,8 posto.
Hrvatska uz Austriju
Među zemljama EU-a čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najveći pad proizvodnje u ožujku na mjesečnoj razini bilježile su u ožujku Slovačka i Njemačka, za 5,3 odnosno 5,0 posto.
Oštro je smanjena i u Luksemburgu, za 3,9 posto.
U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u ožujku pala za 2,6 posto na mjesečnoj razini, najsnažnije od travnja 2020. U veljači bilježila je gotovo isti postotni rast.
Blizu je Hrvatskoj Austrija s padom proizvodnje u ožjujku za 2,7 posto.
Daleko najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini bilježila je pak u ožujku Litva, za 11,3 posto.
Slijede Estonija gdje je porasla 5,1 posto, te Bugarska i Grčka gdje je uvećana pet posto.
Eurostat nije raspolagao podatkom za Cipar.
Pad u eurozoni
Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u EU porasla je u ožujku prema kalendarski prilagođenim podacima 0,7 posto, nakon 2,8-postotnog rasta u veljači, prema revidiranim Eurostatovim podacima.
U eurozoni proizvodnja je u ožujku smanjena za 0,8 posto, nakon revidiranog 1,7-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, izračunali su europski statističari.
Na oba područja najsnažnije je na godišnjoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 6,6 posto. Slijedi proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara koja je u EU porasla za 4,9 posto, a u eurozoni 2,8 posto.
U EU snažno je porasla i proizvodnja energije, za 2,7 posto.
U eurozoni energetski sektor bilježio je pak najveći pad proizvodnje, za četiri posto.
Skok u Litvi
Među zemljama EU-a najsnažnijei je u ožujku na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Litvi, za 25,9 posto.
Slijede Bugarska i Poljska s rastom proizvodnje za 19,1 odnosno 17,4 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku pala 1,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. To je njezin prvi pad o studenoga 2020. U veljači uvećana je 4,1 posto.
Najviše je u ožujku na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Slovačkoj, za 7,3 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Slijede Irska i Njemačka s padom proizvodnje za 5,5 odnosno 4,1 posto. (H)
