Europska je središnja banka (ESB) u petak je objavila sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka (Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steirmarkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka) koje čine 79% ukupne imovine svih hrvatskih banaka.
Procjena je provedena na zahtjev Hrvatske narodne banke radi uspostave bliske suradnje s ESB-om, a u procesu pridruživanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II). U procjeni navedenih hrvatskih banaka, koja je obuhvaćala pregled kvalitete imovine i testiranje otpornosti na stres, ESB je utvrdila da ni jedna od navedenih banaka nema kapitalnih nedostataka.
Podsjetimo, hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka su 4. srpnja prošle godine uputile pismo namjere Europskoj središnjoj banci u kojemu su izrazili „čvrstu namjeru ulaska u ERM II, i konačno uvođenja eura kada se ocijeni da su kriteriji konvergencije u skladu s člankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ispunjeni.“ Ujedno je tada preuzeta obveza da se prije ulaska u ERM II provede više ranije preuzetih obveza u područjima politika koje su od visokog značaja za neometani prijelaz i sudjelovanje u mehanizmu ERM II. Između ostalih, jedna od obveza bila je i „dodatno osnažiti nadzor banaka uspostavljanjem bliske suradnje s ESB-om i provođenjem nužnih priprema u skladu s propisanim postupcima“. To se odnosi na aktivnosti za izvršavanje sveobuhvatnog ocjenjivanja, kao i na pravne prilagodbe kako bi se osiguralo sudjelovanje i dobro funkcioniranje Republike Hrvatske u Bankovnoj uniji. Pismo zahtjeva za uspostavu bliske suradnje s ESB-om poslano je 27. svibnja 2019. godine.
Današnja objava ECB-a znači korak bliže ulasku Hrvatske u Bankovnu uniju i ERM II, ali i potvrdu stabilnosti i kvalitete hrvatskoga bankovnoga sustava, što je i značajna potvrda za naše članice iz bankovnoga sektora, ali i za cijelo gospodarstvo. Ujedno znači da se dosadašnji tijek procesa pristupanja eurozoni odvija prema planiranome te da možemo očekivati najkraći mogući rok ulaska Hrvatske u eurozonu odnosno 2023. godine.
Koristi pristupanja Europskoj monetarnoj uniji za hrvatske gospodarstvenike već su više puta pobrojane, a najbolji primjer koliko je povoljnije biti dijelom eurozone aktualna je izvanredna situacija koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa. Naime, da je Hrvatska sada u eurozoni, imala bi pristup financiranju u kriznim situacijama putem ESM-a (European Stability Mechanism) i pristup likvidnosti putem Europske centralne banke, hrvatska središnja banka ne bi morala financirati održanje stabilnosti tečaja kune i eura, Hrvatska bi imala viši kreditni rejting zbog pripadnosti eurozoni, kao i veću mogućnost i opseg financiranja na tržištu kapitala.
