Europski izvoz i uvoz robe potonuli su u siječnju, odražavajući poremećaje u razmjeni s inozemstvom zbog ograničenja koja su vlade ponovo uvele kako bi suzbile širenje covida 19, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
Izvoz robe iz EU-a pao je u prvom ovogodišnjem mjesecu 11 posto u usporedbi s istim mjesecom 2020., potonuvši na 148,3 milijardi eura. U prosincu 2020. porastao je 1,5 posto. Još je više na početku ove godine smanjen uvoz, za 17 posto, na 139,9 milijardi eura. U prosincu kliznuo je 3,6 posto.
EU je time u siječnju bilježio višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 8,4 milijarde eura. U istom prošlogodišnjem mjesecu bilanca je pokazivala manjak od 2,2 milijarde eura. Vrijednost robne razmjene unutar EU-a pala je u siječnju 5,4 posto, na 244,9 milijardi eura.
Izvoz robe iz eurozone bilježio je u siječnju isti postotni pad kao i izvoz iz EU-a, potonuvši na 163,1 milijardu eura. U prosincu porastao je 2,3 posto. Uvoz je potonuo 14 posto, na 156,8 milijardi eura.
Time je zona primjene zajedničke europske valute u siječnju bilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 6,3 milijarde eura. Na početku prošle godine iznosio je 1,5 milijardi eura. Vrijednost robne razmjene unutar eurozone smanjena je 3,9 posto, na 159,7 milijardi eura.
Snažan pad razmjene s Britanijom
Kina je na početku godine potvrdila poziciju najvećeg trgovinskog partnera EU-a, pokazuje izvješće, uz rast 6,6 postotni rast europskog izvoza robe i pad uvoza za 3,8 posto.
Europski izvoz robe u SAD, koji je kliznuo na drugo mjesto ljestvice trgovinskih partnera, potonuo je pak u siječnju 10 posto. Još je više smanjen europski uvoz robe iz SAD-a, za četvrtinu.
Najveći pad EU je na kraju tranzicijskog razdoblja i brexita bilježio u robnoj razmjeni s Velikom Britanijom, s kojom je uspostavio novi carinski režim. Robni izvoz EU-a u Britaniju potonuo je u siječnju 27,4 posto, a robni uvoz iz Britanije više je nego prepolovljen.
Proizvođači energije u EU bilježili su u siječnju najveći pad izvoza, za 31 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Snažno je smanjen i izvoz strojeva i vozila, za 12,4 posto.
EU je također smanjio uvoz energije, također gotovo za trećinu. Znatno je smanjen i uvoz hrane i pića, za 19,4 posto, te kemikalija, za 16,5 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
U robnoj razmjeni sa SAD-om EU je pak u siječnju 2021. bilježio pad izvoza, ali i značajan pad uvoza, za 9,6 odnosno 26,3 posto.
Izvoznici u manjini
Samo su četiri zemlje EU-a bilježile rast robnog izvoza u siječnju. Najviše je porastao u Litvi, za 11,7 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj. Slijede Estonija s rastom izvoza od 6,5 posto, Slovenija s 3-postotnim rastom i Mađarska gdje je povećan 1,1 posto.
Najveći pad robnog izvoza u treće zemlje bilježili su Cipar, za 45,8 posto, i Bugarska, za 22,5 posto. Hrvatski robni izvoz zadržao se više-manje na razini prošlogodišnjeg siječnja, prema Eurostatovim podacima.
Samo su Latvija i Luksemburg povećali uvoz robe iz zemalja izvan EU-a, za 2,1 odnosno 0,5 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj. Najveći pad robnog uvoza bilježila je Malta, za 69,7 posto. Slijedi Portugal s padom uvoza za 34,9 posto.
Hrvatski uvoz robe smanjio se u siječnju 11 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuje Eurostatovo izvješće. (H)
