Gotovo sve zemlje EU-a prekoračile su u 2020. godini granicu dopuštenog proračunskog manjka zbog mjera ublažavanja posljedica pandemije, izvijestio je Eurostat, izdvojivši Hrvatsku u skupinu zemalja s najvišim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u.
Na razini Europske unije proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u poskočio je u 2020. godini na 6,9 posto, s 0,5 posto u prethodnoj godini.
U eurozoni porastao je na 7,2 posto, s 0,6 posto u 2019. godini, izračunao je europski statistički ured.
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je na razini EU-a u 2020. godini na 90,7 posto, sa 77,6 posto u godini ranije.
U zoni primjene zajedničke europske valute gotovo se izjednačio s BDP-om, poskočivši na 98,0 posto. U 2019. godini iznosio je 84,0 posto.
EU je ove godine zbog pandemije suspendirao propise prema kojima proračunski manjak članica iskazan udjelom u BDP-u ne bi trebao prekoračiti 3,0 posto, a javni dug 60 posto.
Španjolska s najvećim manjkom
Gotovo sve su zemlje EU-a u 2020. premašile gornju granicu dopuštenog manjka iskazanog udjelom u BDP-u od tri posto, uz iznimku Danske gdje je iznosio 1,1 posto. Blizu su granice Švedska i Bugarska, gdje je iznosio 3,1 odnosno 3,4 posto.
Najviši je manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježila Španjolska, od 11,0 posto. Slijede Malta, Grčka i Italija s 10,1 odnosno 9,7 i 9,5 posto. Blizu su i Belgija, s 9,4 posto, te Francuska i Rumunjska s 9,2 posto. U Austriji bio je nešto ispod 9,0 posto.
U Sloveniji i Mađarskoj proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 8,4 odnosno 8,1 posto.
Eurostat je u skupinu izdvojio i Hrvatsku s manjkom u proračunu konsolidirane opće države iskazanim udjelom u BDP-u od 7,4 posto, odnosno 27,5 milijardi kuna. Isti je manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježila i Litva, a blizu je i Poljska sa sedam posto.
U 2019. godini Hrvatska je bilježila višak u proračunu konsolidirane opće države iskazan udjelom u BDP-u od 0,3 posto, odnosno 1,2 milijarde kuna. Time je snižena procjena iz prošlogodišnjeg listopada, prema kojoj je višak u 2019. iznosio 0,4 posto odnosno 1,59 milijardi kuna.
Grčka s najvećim dugom
Borba s posljedicama pandemije očitovala se i u povećanju javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u, koji je u 14 zemalja EU-a u 2020. premašio gornju dopuštenu granicu u EU od 60 posto.
Najviši je ponovo bio u Grčkoj, dvostruko veći od BDP-a. Slijede Italija s javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 155,8 posto, Portugal sa 133,6 posto i Španjolska sa 120 posto BDP-a.
Među zemljama s najvišim javnim dugom Eurostat je izdvojio i Cipar, gdje je dosegnuo 118,2 posto, te Francusku i Belgiju, čiji je javni dug iznosio 115,7 odnosno 114,1 posto BDP-a.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju 2020. godine dosegnuo 88,7 posto BDP-a, odnosno 329,7 milijardi kuna. U 2019. godini iznosio je 292,9 milijardi kuna ili 72,8 posto BDP-a, čime je potvrđena procjena iz listopada prošle godine.
Najbliže su Hrvatskoj po javnom dugu iskazanom udjelom u BDP-u Austrija, s 83,9 posto, te Mađarska i Slovenija, s 80,4 odnosno 80,8 posto BDP-a.
U Njemačkoj je udio javnog duga u BDP-u premašio gornju propisanu granicu od 60 posto, dosegnuvši u 2020. godini 69,8 posto.
Najniži udio duga u BDP-u u 2020. imala je Estonija, od 18,2 posto. Najbliže su joj Luksemburg i Bugarska, s udjelima od 24,9 odnosno 25 posto.
U skupini zemalja s najnižim razinama duga iskazanim udjelom u BDP-u Eurostat je još izdvojio Češku i Švedsku, s udjelima od 38,1 odnosno 39,9 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. (H)
