Američki ekonomist James K. Galbraith ističe kako Europskoj uniji, a time i eurozoni, u slučaju neprovođenja korjenitih reformi prijeti raspad, pri čemu smatra kako Hrvatska uvođenje eura treba odložiti do onog trenutka dok se te promjene i ne dogode.
“Europska monetarna unija ima nesreću da je nastala u vrijeme kada su dominirale veoma loše ekonomske ideje, uključujući i one koje su se ticale strukture i svrhe Europske središnje banke (ECB), kao i ideja o fiskalnim pravilima koju treba primjeniti na sve zemlje članice. Rezultat toga je katastrofa u Grčkoj, depresija u Italiji, konstantni problemi u Portugalu i Španjolskoj. Drugim riječima, sve zemlje u Europi koje nisu zemlje kreditora pate od kroničnih problema koji su rezultat loše dizajnirane i loše upravljane ekonomske strukture”, istaknuo je Galbraith u izjavi za Hinu poslije predavanja “Globalizacija, financijalizacija i nejednakost”, održanog na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Kako naglašava, za očuvanje Europske unije i eurozone potrebne su reforme, pri čemu je najvažnija promjena ideje, kao i promjena prema onim politikama koje ‘aktivno podupiru stabilizaciju i razvoj svih europskih regija’.
“Konačno, nužna je promjena institucionalne strukture, da odgovarajuće i funkcionalne politike postanu dio europskih pravila, umjesto onih koje se temelje na ideološkim dogmama ili su zapravo dizajnirane da služe interesima jednog dijela Europe, odnosno kreditorima, a na štetu dužnika. Stoga, to se mora učiniti ako želimo ekonomsku uniju koja će putem reformi nastaviti funkcionirati na stabilan način, umjesto da se nađe pred rizikom raspada”, kaže Galbraith.
Smatra da bi se u slučaju pobjede Marine Le Pen na predsjedničkim izborima u Francuskoj EU odmah našla pred rizikom raspada, dok izbor Emmanuela Macrona taj scenarij odgađa za nekoliko godina u kojima se EU ima priliku reformirati.
“Pritom se moraju riješiti neki od problema koji su doveli do pojave i rasta fenomena kao što su Marine Le Pen i Nacionalna fronta u Francuskoj. Pitanje je hoće li se to dogoditi ili ne, no ako se u Europi ne dogode pozitivne i progresivne reforme, budite sigurni da će pritisak od raspada nastaviti rasti”, upozorava Galbraith.
Kada je u pitanju Hrvatska, Galbraith ističe kako je zemlja već u velikog mjeri deindustrijalizirana te pogođena depopulacijom, dok je ‘životni standard ispod onog pred raspad jugoslavenske federacije’.
Smatra kako prelazak na euro ne bi donio neke značajne prednosti Hrvatskoj, a kako ističe, svaki potez u tom smjeru treba pričekati korjenitu reformu europskih institucija i ekonomske politike.
James K. Galbraith jedan je od najpoznatijih suvremenih ekonomista, a redovni je profesor na Lyndon B. Johnson School of Public Affairs Sveučilišta Texas u Austinu. Također, radi kao istraživač na Levy ekonomskom institutu Bard Collegea, član je izvršnog odbora Svjetske ekonomske asocijacije, kao i Američkog društva ekonomista. Između ostalog, 2015. godine bio je savjetnik grčkom ministru financija Yanisu Varoufakisu, a godinu kasnije Bernieu Sandersu u kampanji za demokratskog kandidata za predsjednika SAD-a. (H)
