Godišnja stopa inflacije mjerena potrošačkim cijenama u Hrvatskoj u siječnju je iznosila dva posto, dok su pri usporedbi s mjesecom ranije cijene u prosjeku niže za 0,3 posto, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeno u petak.
Rastu cijena na godišnjoj razini prvenstveno su pridonijele više cijene prijevoza koje su u siječnju porasle za 4,9 posto, podržane rastom cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, za 9,8 posto. Posljedica je to baznog učinka odnosno značajnog pada cijena sirove nafte tipa Brent krajem 2018. godine, smatraju analitičari Raiffeisen banke (RBA).
U odnosu na siječanj 2019. godine porasle su i cijene hrane i bezalkoholnih pića (+3,4 posto) unutar koje se posebno ističe rast cijena mesa (+8,6 posto) te voća (+11,7 posto).
Kod stanovanja, vode, električne energije i plina cijene su na godišnjoj razini u siječnju bile više za 1,6 posto, a kod restorana i hotela 2,7 posto. Godišnji rast indeksa potrošačkih cijena, iako sporijom dinamikom, ostvaren je i u svim ostalim kategorijama izuzev rekreacije i kulture gdje je ostvaren blagi pad od 0,4 posto.
Ukupno bez energije cijene su u siječnju na godišnjoj razini bile više 1,6 posto, a ukupno bez energije i hrane 0,7 posto. U odnosu na siječanj prošle godine, rast potrošačkih cijena podržan je višim cijenama hrane i bezalkoholnih pića koje u strukturi potrošačke košarice čine 26 posto, a prosječan rast cijena u toj kategoriji iznosio je 3,4 posto.
Na godišnjoj razini porasle su i cijene alkoholnih pića i duhana (0,4 posto). U kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i goriva, koja u strukturi potrošačkih cijena sudjeluje s 16,3 posto, cijene su porasle za 1,6 posto, a cijene plina veće su za 8,8 posto.
Cijene prijevoza su na godišnjoj razini porasle 4,9 posto, zdravstvenih usluga 0,9 posto, a komunikacija 0,7 posto. Cijene obrazovanja više su 0,4 posto, a raznih dobara i usluga 1,4 posto.
Snažniji rast godišnje stope inflacije obuzdale su, između ostalog, niže cijene odjeće i obuće koje su pale za 1,5 posto te rekreacije i kulture za 0,4 posto.
Prema izvješću DZS-a, u siječnju, u odnosu na prosinac prošle godine, najviše su pale cijene odjeće i obuće koje su u prosjeku niže za 12,8 posto, zbog sezonskih sniženja, cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva u prosjeku su niže za 0,3 posto, dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva u prosjeku niže za 0,1 posto.
Cijene hrane i bezalkoholnih pića, također u siječnju u odnosu na prosinac, više su za 1,7 posto, cijene prijevoza za 0,6 posto, komunikacija za 0,5 posto te rekreacije za 0,4 posto. Nadalje, cijene raznih dobara i usluga u prosjeku su više za 0,3 posto, dok su cijene alkoholnih pića i duhana te cijene obrazovanja više za 0,1 posto.
Cijene zdravstvenih usluga i cijene restorana i hotela u siječnju su, u odnosu na prosinac, ostale na razini cijena iz prosinca 2019. Analitičari RBA-a očekuju da bi unatoč ubrzanju, inflatorni pritisci u ovoj godini trebali ostati umjereni, ispod 1,5 posto.
“Iščezavanje učinka smanjenja PDV-a na određene prehrambene proizvode uz nastavak snažne domaće potražnje te možebitno poskupljenje prehrambenih sirovina na svjetskim tržištima trebala bi ubrzati rast cijene prehrambenih proizvoda tijekom ove godine, ali i ukupne košarice potrošačkih dobara i usluga”, kažu oni.
Naime, kako objašnjavaju, hrana u košarici potrošačkih dobara sudjeluje s udjelom većim od 25 posto.
Upozoravaju da je osim toga najavljeno povećanje trošarina na cigarete i alkoholna pića te promjena obračuna trošarina na bezalkoholna pića.
“Prema procjenama HNB-a procijenjeni učinak poreznih izmjena trebao bi utjecati na stopu inflacije oko 0,3 postotna boda. S druge strane, cijene sirove nafte na svjetskim robnim tržištima prema sadašnjim projekcijama trebale bi blago pasti, s prelijevanjem na domaće tržište, a očekuje se i iščezavanje baznog učinka poskupljenja nekih administrativno određenih cijena poput prirodnog plina. Rast potrošačkih cijena kao i prošloj godini više će biti izražen kod usluga dijelom i zbog očekivane konvergencije prema prosjeku EU”, kažu u RBA-u. (H)
