Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u petak je konstatirala da sa stopom rasta od 7,7 posto hrvatsko gospodarstvo odlijeva krizi koja dolazi kao posljedica rata u Ukrajini, no ističe potrebu zajedničkog djelovanja Vlade i poslovne zajednice kako bi se ublažio cjenovni pritisak na gospodarstvo i standard građana.
DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 7 posto, a to je i već peti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.
Prva procjena BDP-a za drugo tromjesečje ove godine uglavnom je potvrdila, ako ne i nadmašila, očekivanja temeljena na već dostupnim kratkoročnim pokazateljima, a s tom stopom rasta na godišnjoj razini, Hrvatska se nalazi pri samom vrhu zemalja članica EU za koje su dostupni podaci, konstatirali su u HUP-u.
U drugom tromjesečju na godišnjoj razini u Hrvatskoj su rasle gotovo sve kategorije BDP-a, kako na rashodnoj tako i na prihodnoj strani. Iznimke su potrošnja države, koja je zabilježila pad u odnosu na isto razdoblje lani, na rashodnoj te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja na prihodnoj strani.
“Izgleda da se kriza koja dolazi kao posljedica rata u Ukrajini, za razliku od one uzrokovane koronavirusom, značajnije prelijeva na industrijski sektor u odnosu na uslužne djelatnosti, pa tako hrvatsko gospodarstvo i dalje odolijeva negativnim gospodarskim trendovima”, navode iz HUP-a.
Dodaju da podaci za drugo tromjesečje, kao i dostupni kratkoročni pokazatelji za treće, sugeriraju kako će, unatoč značajnim inflatornim pritiscima i neizvjesnostima koje nas čekaju u ostatku godine, Hrvatska i u ovoj godini zabilježiti visoku stopu rasta.
To je, kako ističu, prvenstveno posljedica rekordnih brojki u turizmu, iako i drugi dostupni pokazatelji sugeriraju pozitivne trendove u gospodarstvu u ovoj godini.
Ipak, napominju i da su rizici ostvarenja visoke stope rasta u ovoj te zadržavanja na putanji gospodarskog rasta u idućoj godini uglavnom negativni, prvenstveno zbog izraženih cjenovnih pritisaka.
Podsjećaju da je u prvih sedam mjeseci inflacija na godišnjoj razini iznosila 9,2 posto, a prema HNB-u, u cijeloj godini ona bi mogla dosegnuti 9,4 posto, prvenstveno kao rezultat osjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina uz sve vidljivije naznake prelijevanja viših ulaznih troškova na širi skup dobara i usluga.
U 2023. i HNB očekuje usporavanje rasta cijena na 4,6 posto; međutim, naglašavaju da takva projekcija pretpostavlja najprije stabilizaciju, a onda i postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, pa su rizici za ostvarenje tih prognoza visoki i negativni, navode iz HUP-a.
“Stoga je važno naglasiti potrebu zajedničkog djelovanja Vlade i poslovne zajednice kako bi se u što je moguće većoj mjeri ublažio cjenovni pritisak na gospodarstvo te moguće negativne posljedice na ekonomski rast i standard svih građana. Naime, zbog rasta ulaznih troškova, prvenstveno enormnog povećanja cijena energenata, većina će poduzeća ostvariti znatno lošije rezultate nego što je to bilo očekivano na početku godine”, istaknula je glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.
Takav rast troškova nije moguće u potpunosti prevaliti na cijena finalnih proizvoda i usluga, navela je, pa je nemali broj poduzeća već najavio kako će u ovoj godini odustati od planiranih investicija.
Po njezinim riječima, neki idu toliko daleko da najavljuju, u slučaju da država ne izađe ususret s mjerama ublažavanja rasta cijena energenata, otpuštanja ili čak gašenje proizvodnje jer već sad rade s ogromnim gubitcima.
“Ipak, s obzirom na pokazanu otpornost u koronakrizi i brzi oporavak nakon nje, visoka su očekivanja da će hrvatski poslovni sektor, uz određenu reakciju države, i u ovoj situaciji pokazati svoju snagu i zadržati se na uzlaznoj putanji ekonomskog rasta”, zaključila je Tomić. (H)
