Industrija ponovno postaje razvojni prioritet, a odluke koje se sada donose odredit će njezin smjer razvoja za sljedeće desetljeće. Koje su slabosti naše industrije i koji su alati za njezinu konkurentnost, bila je tema današnje sjednice Udruženja HGK iz prerađivačke industrije, koja je održana u Središnjici HGK u Zagrebu ususret izradi Nacionalnog plana razvoja industrije RH 2027.-2034.
Prošla je godina bila izazovna za prerađivačku industriju, uz određene pozitivne signale. Na stabilnost trendova utjecali su i geopolitički događaji, vanjska potražnja, tržišni poremećaji i troškovni pritisci.
Rast industrijske proizvodnje bio je usporen, ali relativno stabilan. Studeni je zabilježio rast od preko 10 posto, što upućuje na investicijsku aktivnost i određeni razvojni zamah. Unatoč rastu proizvodnje, zaposlenost u industriji i dalje pada, a produktivnost po zaposlenom zaostaje za europskim prosjekom.
“Današnja sjednica početak je konzultacija između tvrtki i resornog Ministarstva uz podršku HGK. Industrija ovdje govori jednim glasom. Nacionalni plan razvoja naše industrije mora se izraditi na temelju stvarnih potreba poduzeća i mora biti povezan s konkretnim, osiguranim izvorima financiranja. Tu smo kako bismo prijedloge industrije i HGK pretvorili u učinkovite javne politike”, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
“U tijeku je izrada Nacionalnog plana za razvoj industrije kojim će biti definirana prioritetna područja i ciljevi industrijske politike u narednom razdoblju. Njime će biti obuhvaćen niz mjera usmjerenih na modernizaciju, digitalizaciju, povećanje proizvodnih kapaciteta, rast proizvodnje, produktivnosti i izvoza te razvoj digitalnih i zelenih vještina”, poručila je Irena Đokić iz Ministarstva gospodarstva te najavila da će u narednim tjednima s radom započeti i radna skupina osnovana s ciljem pružanja podrške izradi Nacionalnog plana.
“Analiza stanja prerađivačke industrije s dubljim uvidom u stanje svakog pojedinog sektora je u završnoj fazi izrade te će biti osnova za identifikaciju razvojnih potreba, potencijala i izazova kao i oblikovanje budućih mjera, a sve u suradnji sa članovima radne skupine kao predstavnika relevantnih tijela i institucija u području razvoja industrije”, pojasnila je Đokić.
HGK je s predstavnicima prerađivačke industrije iz relevantnih Udruženja HGK ljetos izradila prijedlog mjera, koje su predstavljene na današnjoj sjednici kako bi poslužile kao temelj za diskusiju i obrise novog Nacionalnog plana.
Mjere HGK mogu se realizirati u kratkom roku i financirati iz nacionalnih izvora. Radi se o ciljanim mjerama, koje su prilagođene veličini i fazi razvoja poduzeća kako bi dale najbrži i najveći učinak.
Primjerice, za adresiranje visokih troškova energije i emisija CO₂ te njihovog utjecaja na konkurentnost, razvijena je potpora za dekarbonizaciju energetski intenzivne industrije.
Prema rezultatima mapiranja koje je provela HGK s ciljem daljnjem razrade mjere, identificirano je 38 projekata. Najveći broj prijavljenih ulaganja odnosi se na projekte usmjerene na proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora.
Slijede ulaganja u mjere skladištenja energije i povećanja energetske učinkovitosti.
Radoš je istaknuo da će sljedeći potezi imati veliki utjecaj na otpornost i opstanak industrije. „Osim dugoročnih mjera koje će se definirati Nacionalnim planom, trebamo paralelno razvijati rješenja i mjere za industriju koje možemo brzo implementirati”, rekao je potpredsjednik HGK.
