Za prijevoznike izazovi zbog cijena goriva nisu novina u njihovoj poslovnoj svakodnevici. Pitanje je to od presudne važnosti za opstanak već posljednje dvije godine. U tom je razdoblju cijena porasla za više od 80 posto, čime troškovi goriva dolaze i do polovice udjela u ukupnim troškovima. Ne radi se pritom samo o cijenama goriva, u prijevozničkom sektoru negativni su trendovi prisutni već nekoliko godina pa i mali pad prihoda predstavlja izravan gubitak u poslovanju.
Problem jednako pogađa čitav sektor, koji je pak povezan s gotovo svim gospodarskim djelatnostima, stoga su prijevoznička Udruženja unutar HGK poslala prijedlog šest mjera pomoći Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
„Smatramo da je ovo pitanje za cijelo gospodarstvo. Svako povećanje troškova za obavljanje bilo koje djelatnosti reflektira se i na povećanje cijena proizvoda i usluga. Dovodi se u pitanje i konkurentnost naših prijevoznika na međunarodnom tržištu prijevoza,“ kaže predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prijevoza HGK Darko Vukadinović. Probleme u međunarodnom prijevozu pogoršava i nedostatak vozača, prema procjeni nedostaje između tri i pet tisuća vozača. Prijevoznici putnika već više od dvije godine zbog pandemije trpe financijsku štetu zbog smanjene potražnje za prijevozom. „Na dijelu linija obustavili smo održavanje jer nije bilo putnika, dok jedan dio linija opstaje samo zbog prijevoza učenika. Povremeni prijevoz putnika za turističke potrebe još uvijek gotovo da i nije pokrenut,“ ističe predsjednik Udruženja javnog linijskog cestovnog prijevoza putnika HGK Vedran Tomičić.
Za putnički je prijevoz već dugogodišnji problem i nesklapanje ugovora o javnoj usluzi sa županijama. Naime, radi očuvanja autobusnih linija, posebice u ruralnim krajevima Vlada je pokrenula sufinanciranje javnog linijskog prijevoza putnika kao javne usluge. Predviđeni su godišnji iznosi koji će se raspodjeljivati županijama, maksimalno do 75 posto u cijeni javne usluge. Županije su trebale sklopiti te ugovore do 30. studenoga 2019., no to nije učinjeno, osim u Zagrebačkoj županiji početkom ove godine.
Prijedlog mjera za konkurentnost i na razini EU
Prijevoznička Udruženja HGK predlažu da Vlada prema EK predloži žurno uvođenje privremene mjere snižavanja propisane najniže trošarine na eurodizel na razini Europske unije (330 €/1.000 l). Na taj način hrvatski cestovni prijevoznici mogli bi ostvariti povrat i većeg dijela plaćene trošarine u odnosu na sadašnjih 0,38 kn/l.
Predlažu i da se gospodarstvenicima kojima je prijevoz osnovna djelatnost vrati iznos posebne naknade za okoliš za nestavljanje biogoriva na tržište. Trenutno iznosi 0.478 kn po litri dizel goriva, što bi značajno utjecalo na snižavanje cijene goriva za prijevoznike.
Potrebno je i omogućiti poticaje za nabavu aditiva Ad Blue, koji je potreban vozilima više ekološke razine kako bi se zadovoljili visoki standardi glede čistoće ispušnih plinova. Potrošnja ovog sredstva iznosi približno 5 posto potrošnje dizelskog goriva.
Još jedan potencijalni način pomoći ovom sektoru je i tretiranje goriva u rashladnim (stacionarnim) uređajima teretnih vozila kao neoporezivog goriva. Time bi mogućnost točenja plavog dizela stavila hrvatske prijevoznike u kondicioniranom transportu u ravnopravan položaj s konkurencijom unutar EU, gdje je to također u primjeni (prehrambeni opskrbni lanci).
Prijevoznici smatraju da je potrebno žurno izraditi neku vrstu programa ili osnovati fond kojim bi se nadoknadili gubici nastali zbog porasta cijena goriva i otežanih uvjeta poslovanja zbog krize u Ukrajini.
Posljednji prijedlog tiče se slučaja nestašice goriva na tržištu. Prijevoznička Udruženja HGK predlažu uvođenje prioriteta nabave goriva za gospodarstvenike koji se bave komercijalnim prijevozom robe i putnika.
