HGK predložila konkretne mjere pomoći gospodarstvu Sisačko-moslavačke županije

In Financije i gospodarstvo
Luka Burilović

Na potresom pogođenom području u Sisačko-moslavačkoj županiji djeluje oko 1.250 gospodarskih subjekata koji zapošljavaju oko 8.800 djelatnika. Nakon razornog potresa predstavnici Hrvatske gospodarske komore izašli su na teren te, uz pomoć kolega iz HGK Županijske komore Sisak, obišli pogođene poduzetnike. Iz razgovora s njima dobivene su informacije kako su gotovo sve tvrtke pretrpjele oštećenja, a velikom broju njih poslovanje je, nažalost, u potpunosti onemogućeno.

„Dio proizvodnih pogona je neupotrebljiv za daljnju proizvodnju, a poslovni prostori malih poduzetnika u potpunosti su uništeni. Naravno, štete su nastale i na zalihama sirovina i gotovih proizvoda, a stradale su i trafostanice. U ovom je trenutku još uvijek prerano govoriti o ukupnom iznosu štete, jer su statičari još uvijek na terenu, a tlo i dalje svakodnevno podrhtava. No, prvi podaci pokazuju kako je oštećeno oko 3.500 obiteljskih kuća te nepoznat broj višestambenih zgrada i objekata kulturne baštine. Imajući na umu kako je procjena štete na zagrebačkom području iznosila gotovo 90 milijardi kuna, može se pretpostaviti kako će se šteta na području Banije također brojati u milijardama, što zahtjeva brzu i promišljenu pomoć“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.

Zato je Hrvatska gospodarska komora Vladi RH već iznijela svoje prijedloge mjera pomoći, koje uključuju poseban porezni tretman za gospodarske subjekte koji posluju na pogođenom području, privremeni moratorij na obračun poreznih davanja na sve donacije na tom području za vrijeme trajanja obnove, uključujući i ukidanje obračuna PDV-a na doniranu robu i usluge te deblokadu računa gospodarskih subjekata koji su registrirani na području za koje je proglašena katastrofa, a koja su uredno poslovala do 1. ožujka 2020.

Predloženo je i da se mjere za očuvanje radnih mjesta za pogođena područja prošire na sve poduzetnike, neovisno o njihovoj veličini i djelatnosti. Osim toga, potrebno je definirati i posebne kreditne linije za obnovu proizvodnih kapaciteta od strane HBOR-a, HAMAG BICRO-a i drugih financijskih institucija te obustaviti naplatu najamnina za objekte koji ne rade i koji zbog štete nisu u funkciji.

You may also read!

Kratohvil

U godinu dana u RH 10.578 obrta više

Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Republici Hrvatskoj u prosincu 2025. godine broj obrta iznosi 133.640, što u

Read More...
PBZ dobitnik certifikata Top Employer Hrvatska za 2026. godinu

PBZ dobitnik certifikata Top Employer Hrvatska za 2026. godinu

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka Intesa Sanpaolo, ponovno je prepoznata kao jedan od najboljih poslodavaca te

Read More...
D-marin

D-Marin predstavlja novi program članstva „Latitude“na sajmu boot Düsseldorf 2026

D-Marin, mreža premium marina, predstavio je svoj novi program članstva pod nazivom „Latitude“ na ovogodišnjem sajmu boot Düsseldorf. Program

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design