Kada se uzmu u obzir troškovi života, radnici u 11 država članica iz središnje i istočne EU plaćeni su čak do 944 eura manje mjesečno od radnika u Njemačkoj, pokazuje jučer objavljena studija Europskog sindikalnog instituta (ETUI).
Šokantno je da su razlike u neto mjesečnim plaćama, prilagođene za sastav radne snage i strukturu ekonomije, veće nego kada se u obzir uzmu samo troškovi života.
Radnici su plaćeni i manje – čak do 1.058 eura manje – od radnika u Njemačkoj kada se u obzir uzmu i čimbenici kao što su dob i razina obrazovanja, te sektori i zanimanja radnika.
Najslabije su plaćeni radnici u Rumunjskoj, a za njima slijede radnici iz Bugarske, Mađarske, Latvije i Hrvatske.
„Hrvatska je, nažalost, svojom voljom upala u zamku niskih plaća. Ako i dalje budemo među najslabije plaćenim radnicima u Europskoj uniji, nemamo nikakvih izgleda transformirati nisku dodanu vrijednost ekonomije, nemamo nikakvih izgleda za budućnost. Niske plaće naime istovremeno znače i nisku razinu istraživanja i razvoja, nisku razinu inovacija i investicija. U Hrvatskoj raste zaposlenost samo u skupini loše plaćenih poslova, kojima u skoroj budućnosti prijeti nestajanje uslijed digitalizacije. Hrvatska je strategija očito strategija konkurencije prema dolje, a to je nažalost strategija koja vodi samo daljnjem zaostajanju i iseljavanju. To si više ne možemo priuštiti, ni dozvoliti: oporavak – ekonomski i socijalni – moguć je jedino na temelju pravednih i pristojnih plaća.“, upozorio je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
“Rad u srednjoj i istočnoj Europi kažnjava se nižim plaćama.”, upozorava Esther Lynch, konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) i dodaje: “Razlike u plaćama ne mogu se objasniti razlikama u troškovima života ili razlikama u radnoj snazi – naprotiv, razlike su još veće ako se ti čimbenici uzmu u obzir.
Radnici u tim zemljama hitno trebaju i zaslužuju povećanje plaća iznad razine inflacije. EU i nacionalne vlade moraju potaknuti rast plaća u tim zemljama, te stvoriti pravne okvire za promicanje kolektivnog pregovaranja, uključujući na sektorskoj razini. Radnici na sjeverozapadu Europe bolje su plaćeni zbog pravednijeg i transparentnijeg sustava određivanja plaća, koji uključuje sindikate i pregovore s poslodavcima. To je ključni faktor prosperiteta i industrijskog uspjeha Njemačke, Austrije, Nizozemske i nordijskih zemalja.”
Studija je također utvrdila velike razlike u plaćama između srednje/istočne Europe i zapadne Europe u proizvodnji, graditeljstvu, javnom i financijskom sektoru te na stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima. Manje razlike bilježe se u sektorima s nižim plaćama: prehrambenom sektoru, hotelijerstvu i trgovini na malo, te na administrativnim poslovima i poslovima podrške.
