Hrvatsko je gospodarstvo tijekom 2024. zadržalo snažnu dinamiku slijedom oporavka zabilježenog u 2022. i 2023. Sve to plod je zajedničkih napora država članica Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost, fondova EU-a i financijskih instrumenata poput EFSU-a i InvestEU-a. K tome, uvođenje eura za Hrvatsku je predstavljalo strateški pomak i otvorilo joj nove poslovne prilike, što je pokrenulo pozitivan investicijski zamah.
Međutim, kako se u novim geopolitičkim okolnostima povećala i konkurentnost, hitnost poduzimanja daljnjih mjera sve je izraženija, kako na cijelom prostoru EU-a, tako i u Hrvatskoj. Prema novom Izvješću EIB-a o ulaganjima za 2024./2025., moguća rješenja obuhvaćaju: (1) otvaranje poslovnih mogućnosti putem integracije i pojednostavljenja tržišta; (2) iskorištavanje europskih prednosti poput uloge zelenog predvodnika i uključivog socijalnog modela; (3) jačanje učinka javnosektorskih mjera putem ciljanih potpora, koordinacije na razini EU-a i stavljanja težišta na poticaje okrenute privlačenju privatnih suulagača.
Prema rezultatima EIB-ove prošlogodišnje ankete o ulaganjima za Hrvatsku, i dalje vlada zabrinutost zbog poslovnog okruženja. Raspoloživost kvalificirane radne snage, neizvjesna budućnost i troškovi energije još uvijek su tri glavne prepreke ulaganjima, dok preko osam od deset hrvatskih izvoznika (84 %) tu navodi i obvezu pridržavanja različitih normi i propisa o zaštiti potrošača u zemljama Unije, što je iznad prosjeka EU-a (60 %). K tome, još uvijek je prisutna potreba za transformativnim ulaganjima jer, kad je riječ o uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, hrvatske tvrtke kaskaju za svojim pandanima iz EU-a (62 % u odnosu na 74 %). Pored toga, premda je većina hrvatskih tvrtki (87 %) poduzela mjere radi smanjenja emisija stakleničkih plinova, što je u skladu s prosjekom EU-a, pred svim zemljama Unije još je dosta posla. Isto tako, među hrvatskim tvrtkama manja je vjerojatnost da su uložile u održiva rješenja u području prijevoza i energetsku učinkovitost.
Na današnjem skupu koji je u Zagrebu upriličila zajedno s Hrvatskom narodnom bankom (HNB-om), Europska investicijska banka (EIB) predstavila je rezultate svoje prošlogodišnje ankete o ulaganjima za Hrvatsku, kao i ključne poruke politike iz svojeg Izvješća o ulaganjima za 2024./2025. naslovljenog„Inovacije, integracija i pojednostavljenje na prostoru Europe”, pri čemu je naglasak bio na novim spoznajama o izazovima i prilikama za hrvatska poduzeća.
Uvodne govore održali su potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić te potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. Debora Revoltella, glavna ekonomistica EIB-a, u svojem je izlaganju ocijenila stanje gospodarstava EU-a i Hrvatske, i to kroz prizmu EIB-ove ankete o ulaganjima, a radi stjecanja uvida u njihova trenutačna ostvarenja, poslovne izglede, razloge za zabrinutost te pretpostavke za koordiniran odgovor na razini politika.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je: „Pred Hrvatskom i cijelom Europom veliki su izazovi kad je riječ o zadržavanju konkurentnosti u okolnostima globalne nestabilnosti. Kako bi hrvatske tvrtke uspješno iskoristile prilike za rast, potrebno im je omogućiti pristup rizičnom kapitalu i alternativnim izvorima sredstava te učvrstiti spone među europskim tržištima kapitala. Ovaj skup pruža nam priliku da zajednički razmotrimo postojeće prepreke i nova rješenja za financiranje rasta i i inovacija kako bismo se pobrinuli za to da hrvatsko gospodarstvo zadrži konkurentnost u svijetu koji se ubrzano mijenja.”
Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska izjavila je: „EIB-ova anketa o ulaganjima, koja se provodi u svim državama članicama EU-a, služi kao moćno oruđe politike namijenjeno boljem razumijevanju izazova i prepreka, pri čemu nam pomaže u razvoju strategije, kao i u tome da na nedostatke uočene na tržištu reagiramo ciljanim odgovorom na razini politika. Radi popunjavanja praznine u financiranju tvrtki u fazi širenja, Grupa EIB-a poduzećima nudi šaroliku lepezu financijskih instrumenata poput zajmova, jamstava, poduzetničkog duga i rizičnog kapitala. Kad je riječ o Hrvatskoj, tijekom 2024. ojačali smo inovacijski ekosustav ulaganjima u fondove rizičnog kapitala posredstvom Hrvatske inicijative za Venture Capital 2 (CVCi 2) i Hrvatskog programa ulaganja u rast II (CROGIP II), što je donijelo korist stotinama start-up tvrtki i brzorastućih poduzeća.”
„U okolnostima sve većeg pritiska međunarodne konkurencije, Europa bi u svijetu mogla učvrstiti svoj položaj tehnološkog predvodnika stavljanjem težišta na tri područja: integraciju tržišta, pojednostavljenje i velika ulaganja u inovacije”, naglasila je glavna ekonomistica EIB-a Debora Revoltella. „Za velika ulaganja u inovacije i preobrazbu, europskim tvrtkama treba tržište odgovarajuće veličine da bi zadržale konkurentnost na svjetskoj razini. Šira i dublja tržišta kapitala od presudne su važnosti za poticanje rizičnijeg financiranja inovacija i zelene preobrazbe.”
Na panel-raspravi održanoj u drugom dijelu skupa, u kojoj su sudjelovali predstavnici Grupe EIB-a, dionici domaćeg financijskog tržišta poput Zagrebačke burze i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e) te suosnivači inovativnih start-up poduzeća, raspravljalo se o dostupnosti sredstava potrebnih za rast hrvatskih tvrtki, ulozi burze, fondovima rizičnog kapitala te integraciji i dubini financijskog tržišta. I u Hrvatskoj i na prostoru EU-a financijski sustavi još uvijek su nespremni za odgovarajuće financiranje zelene i digitalne tranzicije te brzorastućeg inovativnog segmenta, osobito kad je riječ o poduzećima u fazi širenja. Europski financijski sustav uvelike ovisi o bankama, a ta usmjerenost i dalje koči određena ulaganja jer tvrtke nemaju mnoštvo alternativnih izvora sredstava za potporu rizičnim ulaganjima, pogotovo u ranoj fazi rasta.
Međutim, novije inicijative okrenute alternativnom financiranju hrvatskih tvrtki daju povoda za nadu. Usto, smanjivanjem rascjepkanosti tržišta kapitala na prostoru EU-a, baš kao i pojednostavljivanjem propisa, moglo bi se omogućiti svrsishodnije iskorištavanje znatnih ušteda ostvarenih u Europi.
