Javni dug EU-a i eurozone iskazan udjelom u BDP-u smanjio se u četvrtom tromjesečju 2021. godine zahvaljujući oporavku gospodarstva od koronakrize, a Hrvatska je među zemljama s najvećim padom, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.
Na razini EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju 2021. godine 88,1 posto. Na kraju rujna iznosio je 89,9 posto, izračunao je europski statistički ured. U eurozoni javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 95,6 posto, smanjivši se za 1,9 postotnih bodova u odnosu na kraj rujna.
Na kraju 2020. godine javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u EU 90,0 posto, a u eurozoni 97,2 posto. Niži dug iskazan udjelom u BDP-u odražava na oba područja oporavak gospodarskih aktivnosti, ističu u Eurostatu.
Javni je dug na oba područja bio veći na kraju prošle godine nego na kraju 2020. godine. U odnosu na kraj rujna smanjen je u eurozoni dok je u EU bio gotovo nepromijenjen, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Grčka i dalje na čelu
Među zemljama EU-a najveći je javni dug na kraju prošle godine, iskazan udjelom u BDP-u, bilježila Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a.
Slijedi Italija gdje je bio veći za 50,8 posto od BDP-a, a blizu su i Portugal i Španjolska s javnim dugom većim od BDP-a za 27 odnosno za 18 posto.
U Hrvatskoj konsolidirani dug opće države iznosio je na kraju prosinca 343,6 milijardi kuna, što je odgovaralo 79,8 posto BDP-a. Na kraju rujna iznosio 345,3 milijarde kuna, što je odgovaralo 82,7 posto BDP-a. Na kraju 2020. iznosio je 330,4 milijarde kuna, što je odgovaralo 87,3 posto BDP-a.
Najnižu razinu javnog duga bilježila je na kraju prošle godine Estonija, od 18,1 posto. Slijede Luksemburg i Bugarska s 24,4 odnosno 25,1 posto.
Hrvatska u društvu Portugala
U većini zemalja EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju prošle godine manji nego na kraju 2020., prve godine pandemije, zahvaljujući oporavku gospodarstva koji je potaknulo ublažavanje epidemioloških mjera. U odnosu na kraj 2020. najviše se smanjio u Grčkoj i na Cipru, za 13,1 odnosno 11,4 postotna boda.
Slijede Portugal i Hrvatska, čiji je javni dug iskazan udjelom u BDP-u u četvrtom tromjesečju prošle godine bio manji za 7,8 odnosno za 7,5 postotnih bodova nego u četvrtom tromjesečju 2020. godine, navodi Eurostat.
Veći javni dug iskazan udjelom u BDP-u nego na kraju 2020. bilježili su Češka, Malta, Slovačka, Rumunjska, Latvija, Njemačka i Bugarska, navodi europski statistički ured.
Pad u Grčkoj
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju prošle godine u većini zemalja EU-a niži i nego na kraju rujna, a Grčka je ponovo prednjačila najvećim padom, za 8,3 postotna boda. Slijede Cipar i Slovenija gdje je smanjen za 5,4 odnosno pet postotnih bodova.
Hrvatska je s javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u na kraju prosinca manjim za 2,9 postotnih bodova nego na kraju rujna u društvu s Danskom gdje je smanjen za 2,8 postotnih bodova.
U Njemačkoj javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je nepromijenjen, a porastao je u Slovačkoj, Češkoj, Latviji, Bugarskoj, Rumunjskoj, na Malti i u Švedskoj, izvijestio je Eurostat. (H)
