Hrvatske tvrtke zainteresirane su za uključenje u obnovu Ukrajine

In Konferencije / savjetovanja
luka-burilovic

EU gospodarstvenici bit će uključeni u obnovu Ukrajine, a među njima naći će se i hrvatske tvrtke – poručeno je na Hrvatsko – ukrajinskom gospodarskom forumu koji je održan 10. listopada u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u Republici Hrvatskoj.

Na forumu je sudjelovalo 65 hrvatskih tvrtki poput Dalekovoda, Industroopreme te Ericssona Nikola Tesla, a uključujući i one s popisa top 10 hrvatskih izvoznika u Ukrajinu poput JGL-a i Podravke.

“Ukrajina je za mnoge hrvatske izvoznike blisko i poznato tržište i vjerujemo da će se ova suradnja uskoro nastaviti i u mirnodopskim uvjetima. Hrvatske tvrtke imaju iskustva u kompleksnim projektima obnove i mogu ponuditi kvalitetna rješenja za obnovu ukrajinske infrastrukture, industrijskih postrojenja i civilnih objekata. Dodatni poticaj našim gospodarskim odnosima daje i sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine. Sporazumom se uz velike carinske olakšice otvaraju tržišta roba i usluga što potvrđuje rast robne razmjene za 76 posto u odnosu na prošlu godinu”, izjavio je Luka Burilović, predsjednik HGK.

Pored sveobuhvatnog sporazuma na snazi je od lipnja 2022. i Uredba EU kojom se dopunjuju trgovinske povlastice na ukrajinske proizvode, čime su ukinute trgovinske carine za određene industrijske proizvode podrijetlom iz Ukrajine. Nakon početka ratnih zbivanja u Ukrajini, Hrvatska je uključena u pružanje humanitarne i financijske pomoći, suradnju u području razminiranja i među ostalim, dijeljenje iskustva u pristupu europskim integracijama.

“Hrvatska je od početka ovog nametnutog rata uz Ukrajinu. Nema tako dugo kako smo i sami prošli ratna razaranja. Budući da smo mi u poratnim godinama gotovo posve sami obnavljali stambeni fond, sada imamo bogato iskustvo koje se još nadograđivalo nakon poplave u Gunji i nakon recentnih potresa. Hrvatska koristi obnovu nakon potresa kako bi izgradila mehanički sigurnije građevine nego što su bile u trenutku potresa. Želim reći da obnova može biti prilika za napredak. Ovaj forum je dokaz da Ukrajina razmišlja o budućnosti. Ne bori se samo za opstanak, već za bolje sutra”, istaknuo je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Hrvatska i Ukrajina imaju tradicionalno dobre bilateralne gospodarske odnose. Od zemalja Istočnog partnerstva Republika Hrvatska najveće vrijednosti izvoza zadnjih pet godina kontinuirano bilježi s Ukrajinom, pa čak i u pandemijskom i ratnom razdoblju.

Hrvatska daje Ukrajini veliku podršku u borbi za oslobođenje svoga teritorija i integraciji u EU, te je i organizacija ovog foruma jedna u nizu takvih aktivnosti.

“Zahvalni smo Hrvatskoj što je spremna podijeliti iskustva s nama – što u obnovi što u razminiranju. Hrvatska ima znanja koja će nama biti neprocjenjiva u poratnom razdoblju. Prve procjene troškova obnove i oporavka Ukrajine kreću se oko 400 milijardi dolara, no bojimo se da će konačni izračun biti i dvostruko veći. Gospodarstvo Ukrajine ne smije stati. Graditeljstvo će nakon rata biti najveći multiplikativni faktor gospodarstva i toga smo svjesni. Nećemo smjeti zanemariti obrambenu industriju, gdje vidimo potencijale suradnje s Hrvatskom. Mi radimo i ratujemo i obnavljamo istovremeno”, naglasila je Yuliia Svyrydenko, prva potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Ukrajine.

Dosadašnja suradnja prednjačila je u područjima farmaceutike, elektro i kemijskoj industriji, prehrani i poljoprivredi, te strojogradnji. Potencijali jačanja suradnje leže u energetici, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, razminiranju i graditeljstvu.

“Hrvatske su se tvrtke čeličile tijekom Domovinskog rata u obnovi stambenog fonda i infrastrukture. Govorimo o građevinarima, proizvođačima opreme za željezničku i ostalu prometnu infrastrukturu. Ne zaboravimo, da nije naše tvrtke DOK-ING za čišćenje minskih polja, obnovi infrastrukture ne bismo mogli ni pristupiti. Sada se opet čeliče u obnovi nakon potresa. No, druge su okolnosti. Sada imamo potporu EU i naš know-how, a isto to na raspolaganju ima i Ukrajina i ukrajinske tvrtke”, rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Prema podacima DZS-a ukupna robna razmjena između Hrvatske i Ukrajine u 2022. godini iznosila je 153 miljuna eura, što je povećanje za 50 posto u odnosu na 2021. godinu. Hrvatska je u istom razdoblju ostvarila izvoz u Ukrajinu u vrijednosti od 77 milijuna eura, što je povećanje od 33 posto, dok je uvoz rastao za 72 posto i iznosio je 76 milijuna eura.

U prvih šest mjeseci 2023. godine ukupna robna razmjena između dvije zemlje iznosila je 98 milijuna eura. Izvoz je u istom razdoblju iznosio 46 milijuna eura (rast od 96 posto), dok je uvoz rastao za 61 posto i iznosio je 52 milijuna eura.

You may also read!

wall

Svjetske burze porasle, inflacija u SAD-u popušta

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle jer inflacija u SAD-u popušta, pa se očekuje da će

Read More...
nekretnine

Poduzetnici Zagrebačke županije sa 632,1 milijunom eura neto dobiti

Poduzetnici Zagrebačke županije u 2023. su ostvarili konsolidiranu neto dobit od 632,1 milijun eura, što je rast od 63,7

Read More...
Novim zakonom više poduzeća obvezno izvješćivati o održivosti

Novim zakonom više poduzeća obvezno izvješćivati o održivosti

Sabor je danas potvrdio predložene izmjene i dopune Zakona o reviziji, Zakona o računovodstvu te Zakona o tržištu kapitala.

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design