Rast BDP-a u drugom kvartalu za 2,8 posto pokazuje da gospodarstvo napreduje uzlaznom putanjom drugu godinu za redom, ali je rast manji od nekih predviđanja, ocijenili su u srijedu iz HUP-a, dok iz HGK poručuju da je stopa rasta ipak relativno niska u odnosu na potrebne u cilju približavanja razini BDP-a iz pretkrizne 2008. te bržeg dosezanja prosječne razvijenosti EU.
Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatski je BDP u drugom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je već 11. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,5 posto.
“Drugo tromjesečje pokazalo je da nam gospodarstvo napreduje uzlaznom putanjom već drugu godinu za redom te koristimo priliku ponovno na tom uspjehu čestitati svim hrvatskim gospodarstvenicima koji su za ovakav rast zaslužni”, navode iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u osvrtu na najnovije statističke podatke.
Iz HUP-a ističu kako je rast BDP-a od 2,8 posto brži nego u prethodnom kvartalu, no manji od nekih predviđanja.
Također naglašavaju kako se takvi rezultati najviše mogu zahvaliti velikom porastu izvoza i domaće potrošnje, kao i dobrim rezultatima u turizmu.
“Bez obzira na ove dobre pokazatelje i dalje smatramo kako je potrebno dosta toga promijeniti kako bi se poboljšali ulagačka klima i konkurentnost te stvorilo poticajnije investicijsko i poslovno okruženje. Za to su nam potrebne ozbiljnije reforme za rasterećenje gospodarstva i restrukturiranje javnog sektora”, poručuju iz HUP-a.
HGK: Rast u skladu s očekivanjima, ali stopa relativno niska u odnosu na potrebne
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu kako je rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine od 2,8 posto u skladu s procjenom HGK za to razdoblje.
Uslijed takvog kretanja rast BDP-a u prvih šest mjeseci ove godine je lagano ubrzan u odnosu na prvi kvartal, s 2,5 posto na 2,7 posto, ali je to i dalje nešto niži rast od prošlogodišnjeg, zamjećuju u Komori.
Napominju kako je ostvareni rast BDP-a u šest mjeseci najviše potaknut rastom izvoza roba i usluga za 6,1 posto, odnosno inozemnom potražnjom, pri čemu je znatno veći utjecaj imao robni izvoz koji je realno povećan 9,6 posto.
Znatan utjecaj na kretanje BDP-a imala je i domaća potražnja, posebno osobna potrošnja koja je realno povećana za 3,7 posto, ali i bruto investicije u fiksni kapital koje su povećane za 4,3 posto.
Analitičari HGK ističu pritom kako je daljnji rast osobne potrošnje najviše potaknut izmjenama poreza na dohodak s početka ove godine zbog kojih je iznos prosječne mjesečne neto plaće na godišnjoj razini povećan za približno 5 posto nominalno, a zabilježeni su i blago pozitivni trendovi u kretanju zaposlenosti te daljnji oporavak sklonosti potrošnji.
Investicije se oporavljaju pod utjecajem rasta ukupne potražnje koji povećava sklonost investiranju, boljih financijskih rezultata poslovanja u posljednje dvije godine, ali i korištenja EU fondova. S obzirom na to da je realno povećana i državna potrošnja, može se zaključiti da su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci rasle sve kategorije potražnje, ističu iz HGK.
Dodaju i kako je rast ukupne potražnje doveo do rasta vrijednosti proizvodnje roba i usluga, pri čemu su najveći utjecaj na rast BDP-a imala skupina djelatnosti koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i ugostiteljstvo te prerađivačka industrija, ali i do snažnog rasta vrijednosti uvoza.
Rast vrijednosti uvoza bio je čak nešto izraženiji nego kod izvoza, što je dovelo do negativnog utjecaja salda razmjene roba i usluga s inozemstvom na rast BDP-a, odnosno može se zaključiti da snažna povezanost potražnje i uvoza usporava rast BDP-a u odnosu na kretanje ukupne potražnje, kažu iz Komore.
Prema podacima DZS-a, izvoz roba i usluga u drugom je tromjesečju ove godine porastao za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz roba i usluga rastao po stopi od 4,6 posto. Doprinos neto inozemne potražnje je negativan, napominju statističari.
Iz HGK u komentaru zamjećuju i kako su se navedena kretanja BDP-a odvijala u uvjetima ukupnog kreditnog razduživanja svih sektora, odnosno približne stagnacije kreditnih plasmana prema stanovništvu (uz manji utjecaj kretanja tečaja), a prema zadnjim raspoloživim podacima za travanj nastavljeno je i smanjivanje razine bruto inozemnog duga.
“Tako se za razliku od nekih prethodnih razdoblja obilježenih rastom BDP-a, aktualni rast ostvaruje na zdravijim temeljima”, ističu iz Komore.
Naglašavaju i kako ovu godinu obilježavaju i povoljni uvjeti u globalnom okruženju. Rast BDP-a, pa tako i potražnje, u EU je bio nešto dinamičniji nego u prvih šest mjeseci prošle godine, pri čemu je dinamiziranje rasta zabilježeno kod svih članica najvećih izvoznih tržišta za robe i usluge iz Hrvatske, navode iz HGK.
“Negativna strana ostvarenog rasta ipak je relativno niska stopa u odnosu na potrebne u cilju približavanja realnoj razini BDP-a iz pretkrizne 2008. te u cilju bržeg dostizanja prosječne razine razvijenosti EU. Pri tome su članice usporedivih značajki, odnosno članice EU10, nešto uspješnije jer je njihov prosječan rast ubrzan s 2,6 posto u šest mjeseci prošle godine na 4,2 posto u istom razdoblju ove godine, odnosno u ovoj godini u prosjeku rastu osjetno brže od Hrvatske”, zaključuje se u osvrtu HGK. (H)
