Iako se globalna ekonomija stabilizira, pred zemljama u razvoju teško je razdoblje

In Financije i gospodarstvo
WorldBank

Prema projekcijama iz najnovijeg izvješća Svjetske banke Global Economic Prospects zemlje u razvoju, koje su zaslužne za 60 % globalnog rasta, prvu četvrtinu 21. stoljeća završit će s najslabijim dugoročnim izgledima za rast od 2000. Iako će se globalna ekonomija stabilizirati u sljedeće dvije godine, očekuje se da će zemlje u razvoju sporije dostizati razine dohotka naprednih ekonomija.

Očekuje se da će se globalna ekonomija 2025. i 2026. povećati za 2,7 %, istom dinamikom kao i 2024., jer će se inflacija i kamatne stope postupno smanjivati. U sljedeće dvije godine očekuje se i da će rast u zemljama u razvoju biti stabilan na oko 4 %. U tom slučaju, takav bi rast bio slabiji nego prije pandemije te ne bi bio dostatan za poticanje napretka potrebnog za ublažavanje siromaštva i postizanje širih razvojnih ciljeva.

Ova analiza Svjetske banke prva je njezina sustavna ocjena uspješnosti zemalja u razvoju u prvoj četvrtini 21. stoljeća. Pokazala je da su u prvom desetljeću zemlje u razvoju rasle najbrže od 1970-ih. No, napredak se postupno smanjivao nakon globalne financijske krize 2008. – 2009. Posustala je i globalna ekonomska integracija: priljevi izravnih stranih ulaganja u zemlje u razvoju, izraženi kao udio BDP-a, otprilike su se prepolovili u odnosu na početak 2000-ih. Nova ograničenja svjetske trgovine u 2024. upeterostručila su se u odnosu na prosjek u razdoblju 2010. – 2019. Stoga se cjelokupni ekonomski rast s 5,9 % 2000-ih smanjio na 5,1 % 2010-ih i 3,5 % 2020-ih. Izuzev Kine i Indije, prosječne stope rasta dohotka po stanovniku u zemljama u razvoju od 2014. pola su postotnog boda niže od rasta u bogatim ekonomijama, čime se povećava jaz između bogatih i siromašnih.

„Zemljama u razvoju sljedećih 25 godina bit će teže nego posljednjih 25”, rekao je Indermit Gill, glavni ekonomist Grupacije Svjetske banke i viši potpredsjednik za razvojnu ekonomiju. „Izgubila se većina nekadašnjih pokretača njihova rasta. Njih su zamijenili ogromni izazovi: visoke razine duga, slab rast ulaganja i produktivnosti te sve veći troškovi klimatskih promjena. Sljedećih godina zemlje u razvoju trebat će usvojiti nova pravila s naglaskom na unutarnjim reformama kako bi ubrzale privatna ulaganja, produbile trgovinske odnose i promicale učinkovitije korištenje kapitala, ljudskih resursa i energije.”

Zemlje u razvoju važnije su za globalnu ekonomiju nego što su to bile početkom stoljeća. One čine otprilike 45 % globalnog BDP-a, što je povećanje s 25 % u 2000. Povećala se i njihova uzajamna ovisnost: više od 40 % njihove robe izvozi se u druge zemlje u razvoju, dvostruko više nego 2000. Zemlje u razvoju postale su i važan izvor globalnih tokova kapitala, doznaka i razvojne pomoći drugim zemljama u razvoju: u razdoblju od 2019. do 2023. na njih se odnosilo 40 % doznaka u svijetu, što je rast s 30 % u prvom desetljeću ovog stoljeća.

Stoga te zemlje danas imaju veći utjecaj na rast i razvoj u drugim zemljama u razvoju. Na primjer, rast BDP-a od 1 postotnog boda u trima najvećim zemljama u razvoju, Kini, Indiji i Brazilu, nakon tri godine obično dovodi do kumulativnog povećanja BDP-a od gotovo 2 % u drugim zemljama u razvoju. Međutim, taj je učinak tek upola manji od učinka rasta u trima najvećim ekonomijama: Sjedinjenim Američkim Državama, europodručju i Japanu. Ukratko, blagostanje u zemljama u razvoju i dalje je čvrsto vezano za rast u tim naprednim ekonomijama.

„U svijetu koji karakteriziraju neizvjesne politike i trgovinske napetosti zemljama u razvoju trebat će odvažne i sveobuhvatne javne politike kako bi iskoristile netaknute prilike za prekograničnu suradnju”, rekao je M. Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke i direktor Grupe za ekonomske izglede. „Dobar bi početak bila uspostava strateških trgovinskih i investicijskih partnerstava s brzorastućim tržištima drugih zemalja u razvoju. Modernizacija prometne infrastrukture i standardizacija carinskih postupaka ključni su koraci za smanjenje nepotrebnih troškova i poticanje učinkovitije trgovine. Stabilne makroekonomske politike učvrstiile bi njihovu sposobnost nošenja s neizvjesnostima u svijetu.”

U izvješću se napominje da bi se u sljedeće dvije godine zemlje u razvoju mogle suočiti s ozbiljnim izazovima. Velika politička neizvjesnost u svijetu mogla bi oslabiti povjerenje investitora i ograničiti financijske tokove. Globalni rast mogao bi se smanjiti zbog sve većih trgovinskih napetosti. Kontinuirana inflacija mogla bi odgoditi očekivana smanjenja kamatnih stopa. Međutim, globalna ekonomija mogla bi biti i bolja od očekivanja, osobiti ako njezini najveći pokretači, Sjedinjenje Američke Države i Kina, uspiju ubrzati svoja gospodarstva. U Kini bi se potražnja mogla povećati dodatnim poticajnim mjerama. U Sjedinjenim Američkim Državama snažna potrošnja kućanstava mogla bi dovesti do neočekivano velikog rasta, što bi pozitivno utjecalo na zemlje u razvoju.

U izvješću se tvrdi da unatoč tim izazovima zemlje u razvoju na različite načine mogu poboljšati svoje izglede za rast. S pomoću pravih politika neke izazove čak mogu pretvoriti u značajne prilike. Razvojem potrebne infrastrukture, ubrzavanjem klimatske tranzicije i poboljšanjem ljudskog kapitala mogu se povećati izgledi za rast te se može pridonijeti postizanju klimatskih i razvojnih ciljeva. U međuvremenu bi, uz potporu multilateralnih institucija, sve zemlje trebale surađivati na boljem upravljanju globalnom trgovinom.

You may also read!

wall

Svjetske burze porasle, u fokusu Trumpovi potezi

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, pri čemu je europski STOXX 600 indeks dosegnuo rekordne razine,

Read More...
Zaštita na radu uz dodanu vrijednost

Zaštita na radu uz dodanu vrijednost

Poslodavci imaju obvezu, ali i potrebu svojim zaposlenicima koji su zaduženi za područje zaštite na radu, kao i radničkim

Read More...
poljoprivreda

HUP: Nužan zaokret u poljoprivredi radi nacionalne prehrambene sigurnosti

Nastave li se negativni trendovi u poljoprivredi Hrvatska neće imati kontrolu nad vlastitom prehrambenom sigurnošću, poručili su iz Hrvatske

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design